11 listopad 2023 ~ 1 Comment

Problem Izraela je Bibi

Ovaj se osvrt bavi iznenadnim napadom Hamasa iz Gaze na Izrael i ne bavi se ratom, koji je području Gaze objavio izraelski premijer i koji se sad ozbiljno vodi. Hamas je izveo udarni i iznenadan kopneni napad na Izrael za razliku od dosad uobičajenih napada jedinačnim ili malobrojnim raketama odnosno bacačkim oružjem. Napad nije bio očekivan, iako je, navodno, Egipat obavijestio Izrael, da se napad pripravlja.

Kopnena provala boraca Hamasa u Izrael je veliko poniženje za Izraelska obrambene snage (IDF) i posebice za premijera Natanyahua, iako po mnogim političarima i medijskim osvrtima krivnju za nepripravljenost Izraela za napad Hamasa nose izraelske obavještajne službe.

Kopneni napad Hamasa na Izrael prouzročio je golem broj žrtava na izraelskoj strani. Pripadnici Hamasa provaljivali su u izraelske domove i ubijali muškarce, žene i djecu. Napali su jedno okupljalište mladih ljudi i poubijali sve sudionike. Pet dana poslije provale Hamasa broj ubijenih Izraelaca i nekih tuđih državljana premašio je 1,200. Računa se da su borci Hamasa u Gazu odvukli više od 150 talaca.

Uzimanje talaca bilo je sračunato na buduću moguću razmjenu izraelskih talaca za palestinske zatvorenike ili zarobljenike. Ranije bi Izraelci pristajali, da za oslobođenje jednog ili dvojice izraelskih vojnika puste iz zatvora pedesetak palestinskih zatvorenika. (Možda su životi Izraelaca mnogo vrjedniji od života Palestinaca.) Ipak, to se ovaj put neće dogoditi.

Neposredan razlog uspješne kopnene provale Hamasa u Izrael je neizdašnost Željeznog svoda, ponosa izraelske zaštite. Željezni svod nije uspio suzbiti palestinsku kopnenu provalu. Taj pokretni sustav zračne obrane nije bio smišljen za obranu od kiše raketa ili topničkih i minobacačkih granata. Sustav je smišljen 2005. godine, a u uporabi je od 2011. godine. U međuvremenu su protivnici Izraela domislili način svladavanja tog zračnoga obrambenog sustava. Višecijevni bacači raketa koji skupno čine Željezni svod su mali bacači, kojima rakete imaju domet samo 5 kilometara. Hamas je ovaj put u 20 minuta ispalio 5.000 svojih raketa. Pod tom kišom raketa Hamas je izveo kopneni napad.

Po svemu sudeći, sadašnjemu izraelskom premijeru je sve manje stalo do zaštite Izraela. Od prosinca prošle godine obnaša svoj treći premijerski mandat. Političar Benjamin (Bibi) Netanyahu stalno se brinuo da se održi na vlasti ili da osvoji vlast. Od 1996. godine bio je premijer tri godine, a od 2009. godine obnašao je tu dužnost neprekidno 12 godina.

Politička nepostojanost u Izraelu pokazala se u brojnim parlamentarnim izborima minulih godina: Izraelci su u četiri godine pet puta pristupili izborima. Pravljene su krhke mnogostranačke vlade. Umjesto da se povuče iz politike, Netanyahu je pokazivao upornost i prkos u nastojanju da bude premijer. [Netanyahu je za povlačenje imao dobar primjer u postupku bivšeg premijera Republike Irske, Jacka Lyncha (1917.-1999.), koji je bio premijer u vremenskom rasponu od 13 godina: 1966.-1973. i 1977.-1999. godine, kad je „iz čista mira“ podnio ostavku. Lynch je tad rekao, da se Irska – koju je on uveo u Europsku ekonomsku zajednicu – u međuvremenu temeljito promijenila te da su Irskoj potrebne nove političke zamisli.]

Glede zaštite Izraela zanimljiv je vojni vijek sadašnjeg izraelskog premijera. Bio je unovačen s osamnaest godina života i služio u IDF-u šest godina, nakon čega je časno otpušten u činu satnika. Otad se bavio politikom. Mnogi drugi izraelski premijeri bili su ugledni generali i često zapovjednici stožera IDF-a ili ministri obrane: Yitzhak Rabin, najviše odlikovani general Ehud Barak ili Ariel Sharon. Shimon Perez je ranije bio zadužen za izraelsku mornaricu.

Uza sve valja dodati, ne samo to, da Netanyahu ima 74 godine života, nego i to, da je on premijer ili predsjednik stranke Likud odnosno premijer ili prvak oporbe punih trideset godina.

Novija područja zanimanja i djelovanja premijera Netanyahua su „reforma“ pravosuđa i pomirba sa zaljevskim Arapima. Premijerova reforma pravosuđa izazivala je neprekidne prosvjede od prosinca prošle godine. Reforma se sastojala od promjena u pravosudnom sustavu i u odnosu ovlasti u Izraelu, a provedena je u srpnju ove godine. Smanjene su ovlasti sudova u zakonodavnom postupku i u provjeri ustavnosti zakona. Vlada je dobila ovlast imenovanja sudaca, koja je prije pripadala parlamentu.

Drugo zanimanje i djelovanje premijera Netanyahua bilo je vezano uz pomirbu sa zaljevskim Arapima, kao nastavku pomirbe s Emiratima, Marokom, Sudanom i Bahreinom, koju je podupro američki predsjednik Trump. Premijer je bio osobno zaokupljen prvim pitanjem, jer je protiv njega vođen sudski postupak, zbog navodne kupnje naklonosti medija. U drugom je pitanju riječ o stjecanju osobnih povijesnih zasluga za dobrobit Izraela.

Iznenadan i neočekivan događaj od 7. listopada ove godine pokazuje, da je u Izraelu potrebno obaviti temeljit politički pretres. Svjetska javnost postavlja pitanje, o tomu zašto Izrael ne dopušta Palestincima, da imaju svoju državu. Postavlja se i pitanje, zašto su Izraelci susjedima i bližnjima uvijek smatrali samo druge Izraelce. Istina je, da su poslije nedavnog okrutnoga palestinskog napadaja Izraelci pretrpjeli velike ljudske žrtve, ali to ne znači da su Izraelci bili u pravu.

Pretres ne samo izraelske, ali ipak posebno izraelske politike nameću promjene koje je izazvala globalizacija naše vrste. Glede izraelskog pretresa valja reći, da se svijet silno promijenio od Šestodnevnog rata u lipnju 1967. godine. Tad su Egipat, Sirija, Jordan i Irak na izazov Izraela združeno napali Izrael, koji je ispao velikim pobjednikom rata. Izrael je tad zauzeo egipatski Sinajski poluotok, sirijsku Golansku visoravan, Pojas Gaze i jordansku Zapadnu obalu uključujući Istočni Jeruzalem.

Međutim, Izrael nije mijenjao ni svoju političku misao ni svoje strategijsko usmjerenje ni poslije rata zvanog Yom Kippur, po židovskom blagdanu Dana pomirenja, jednom od najvažnijih židovskih blagdana. Rat je obustavljen primirjem poslije posredovanja Ujedinjenih naroda, koji su poslije na Sinaj poslali svoje vojne posmatrače. Kasnije su Egipat i Izrael sklopili mir. Mir su sklopili i Izrael i Jordan, kojim je Jordan područje Zapadne obale prepustio Palestincima za uspostavu samostalne države.

Globalizacija je toliko promijenila svijet, da ni Amerika više nije to, što je nekad bila. Amerika se u sebi srozala zbog duboke podjele naroda, najezde nezakonitih useljenika, kriminala u gradovima koji vode meksički karteli, propadanja školstva, opće skupoće, pomora mladih ljudi od prekomjernog uzimanja narkotika, opće zbrke u politici i izlišnog nastojanja neokonzervativaca da obnove hegemoniju SAD i kozmopolitskog kapitala. Državni dug SAD premašio je 33 trilijuna dolara, a godišnje kamate na dug veće su od američkog vojnog proračuna. SAD više nisu pouzdan saveznik. Sve države trebaju svoje saveze zamijeniti dvostranom suradnjom. Za taj prelazak političari trebaju postati državnicima: jaka sila nije zamjena za dobru politiku.

Print Friendly, PDF & Email
Back to top

One Response to “Problem Izraela je Bibi”

  1. Alojz 22 listopad 2023 at 10:31 Permalink

    U članku se ono što se dogodilo 6. listopada. Autor ne iznosi mišljenje zašto se to dogodilo unatoč jakom obrambenom sustavu Izraela i upozorenjima Izraela od strane Egipta. Stavovi u vezi stanja u SAD su OK.


Leave a Reply

Login with Facebook: