Zdravko Mršić – Konsenzus

Ovaj se osvrt kao i većina mojih novijih osvrta isto bavi jednom od bitnih značajki današnjeg svijeta. Osvrt se bavi gospodarskim ratovanjem putem uvoznih trošarina na proizvode koje Americi isporučuju prostorno bliske i udaljene te politički bliske i neprijateljske zemlje. Razlozi američkom nametanju uvoznih trošarina su različiti.

U primjeru Meksika i Kanade razlog je otvorenost granica s tim zemljama te opako krijumčarenje ljudi, oružja i narkotika. Namet trošarina Kini opravdava se državnim poticajima, koje dobivaju kineska poduzeća, što priječi čestito trgovanje i zdravo međunarodno nadmetanje. Američki namet uvoznih trošarina na proizvode Europske unije nazvan je pravim imenom: Amerika s Europom ima nepovoljnu trgovinsku razmjenu. To je pravi razlog i za namet trošarina drugim spomenutim zemljama.

Pravi razlog američkom manjku u razmjeni robe i usluga sa svijetom je zaostajanje Amerike u razvitku tehnologije, koji bi korporacijama trebao omogućiti pravljenje proizvoda koje svijet traži. U tomu mnoge velesile pretječu Ameriku. Primjerice, Indija prednjači u kemijskoj i farmaceutskoj  industriji te u proizvodnji i izvozu računalnih programa. Rusija stalno napreduje u proizvodnji oružja i obrambenih sredstava te u području mirnodopske uporabe nuklearne energije.

Kina prednjači u postavljanju prijevozne podloge (ceste, željeznice, luke); u proizvodnji brzih vlakova, vjetrenih turbina, fotonaponskih ploča i električnih automobila; u odpustinjavanju pustinja i uporabi svemirskih komunikacijskih sustava u poljodjelstvu; u zbiljskoj uporabi umjetne umnosti (AI) za upravljanje lukama te međugradskim i gradskim prijevozom; u brodogradnji, istraživanju Svemira i razvitku vojne tehnologije; te u uspostavi opskrbnih mreža za svoju industriju, koja je daleko prva industrija u svijetu.

Ipak, Amerika je dugo prednjačila u razvitku tehnologije od Morseova izuma brzojava 1835. godine i uspostave prve brzojavne veze između Washingtona i Baltimorea 1844. godine, iako je prva brzojavna veza bila uspostavljena u Engleskoj između Londona i Birminghama 1838. godine. Brzojav se počeo naveliko rabiti u željezničkom prijevozu i u vojne svrhe. Uslijedili su izumi riječnih brodova s pogonom na kotače s lopaticama, telefona, izmjenične struje i bežičnog prijenosa energije (Nikola Tesla) 1888. godine te filma 1895. godine. Amerika je prednjačila u razvitku tehnologije i pravljenju traženih proizvoda do sadašnjeg političkog, gospodarskog i tehnološkog uspona Kine.

Predvodništvo Amerike bilo je najupadnije poslije Drugoga svjetskog rata kad je Amerika preuzela i njemačku ratnu i mirnodopsku tehnologiju te njemačke stručnjake koje su je bili razvili. (Amerikanci su u gradu Puchheimu okupljali vodeće njemačke stručnjake za raketarstvo, zrakoplovstvo, fiziku, kemiju i biologiju. Neki izvori tvrde, da je za to okupljane bio od braće Dulles zadužen Richard Nixon, koji za taj dobro obavljen posao bio navodno nagrađen izborom u Predstavnički dom Kongresa 1946. godine. Za okupljanje i „izvlačenje“ stručnjaka iz Austrije navodno je bio zadužen dr. Krunoslav Draganović.)

U Pentagonu je neposredno poslije rata bila upriličena izložba njemačkih proizvoda pa su mnoge američke korporacije preuzele i osuvremenile mnoge njemačke proizvode. Korporacija Ampex preuzela je njemački magnetofon na žicu i osuvremenila ga magnetskim zapisima na celuloidnu vrpcu, koja je imala nanos, koji se dao magnetizirati. (Pisac je za njemačke okupacije svojeg grada slušao zabilježene poruke, koje su putem njemačkih magnetofona bile razglašavane građanima.)

Sadašnje tehnološko zaostajanje Amerike u mnogim industrijskim područjima za Kinom, Indijom i Rusijom počelo je u prošlom stoljeću kad se je u Americi počela razvijati zabavljačka industrija (Hollywood, Las Vegas, Broadway). Uslijedio je razvitak ili uvoz privatnih („društvenih“) mreža, kojima je prva svrha zabava korisnika. Najbogatije američke korporacije bile su Facebook i Twitter. Posebno mjesto zauzima kineska mreža TikTok, koju se neprekidno sumnjiči za prenošenje osobnih podataka korisnika i osjetljivih podataka korporacija Komunističkoj stranci Kine. Američke privatne mreže se poslije sramote koje su doživjele političkim svrstavanjem uz Demokrate sad nazivaju Meta i X.

Navest ću dva dobra primjera kineskog smišljanja i pravljenja proizvoda temeljem nove tehnologije, kakve traži svjetsko tržište ili kakvi mu se nude. Odmah ću spomenuti to, da se je svjetsko tržište promijenilo od svoje uspostave 1995. godine kad je utemeljena Svjetska trgovinska organizacija (WTO). U stvari su stvorena dva „svjetska“ tržišta: zapadno tržište i tržište Svjetske većine, koje predvode zemlje BRICS-a, koji odnedavno okuplja polovicu svjetskog pučanstva odnosno svjetskih potrošača. Ta tržišta su područja ili sfere utjecaja velikih sila, kao što je bilo za Hladnog rata.

Prvi primjer kineskog smišljanja, pravljenja i prodaje novih proizvoda na osnovi suvremene tehnologije su bicikli s pogonom na vodik. Ti bicikli mogu s jednim spremnikom vodika prevaliti ukupno 50 kilometara, a mogu razviti brzinu do 25 km/sat. Bicikle pokrenu vozači uporabom nožnih papučica, ali se ubrzo sam od sebe uključi pogon na vodik. Bicikli imaju svoj informacijski sustav u koji je uključen i satelitski sustav GPS, koji bilježi stazu koju prevali bicikl, ali i koji sam od sebe javlja službi za održavanje mjesto na kojemu se nalazi bicikl, kojemu će se uskoro isprazniti spremnik. U Kini se bicikl prodaje po pristupačnoj cijeni.

Drugi primjer kineskog smišljanja, pravljenja i prodaje novih proizvoda na osnovi suvremene tehnologije su električni kamioni za miješanje i prijevoz betona. Ti kamioni imaju i do šest osovina za kotače pa su prikladni ta vožnju uz gradilišta. Elektronički sustav upravljanja kamionima-miješalicama omogućuje vozačima vrlo lagano upravljanje. Prošle godine u svijetu je prodano nešto više od tisuću kamiona-miješalica, od kojih kineski električni kamioni čine više od 50%.

Američka država, američke korporacije i američki mediji minulih godina opsjednuti su presudnom ulogom umjetne umnosti ili inteligencije (AI). U SAD se smatra, da će predvodništvo Amerike u području AI jamčiti gospodstvo zapadnog gospodarstva. Riječ je uistinu o nastojanju da se obnovi američki monopol u području računalstva, komunikacija i upravljanja složenim poslovnim, upravnim i vojnim sustavima. Skrivanje američkog tehnološkog razvitka u rov umjetne umnosti je jedino što je preostalo američkom gospodarstvu.

Premijer Velike Britanije je nedavno proglasio, da će njegova zemlja uskoro postati velesilom u području umjetne umnosti, za koji proglas premijer nema nikakvu zbiljsku osnovu. (Nedavno je premijer Sir Keir Starmer u Kiivu potpisao stogodišnji sporazum u općoj suradnji s Ukrajinom, u kojemu se predviđa pristup Ukrajine Atlantskom savezu.)

Međutim, nedavno su zapadna opsjena umjetnom umnošću i nastojanje Zapada da tako gospodari svjetskim gospodarstvom pretrpjeli težak udarac, koji im je zadala mala kineska početnička korporacija DeepSeek. Korporacija ima samo dvjesto zaposlenika, a sastavljanje računalnih sustava im nije bio posao.

Bitne značajke sustava DeepSeek R1 su: (1) otvorenost programskog sustava, što znači da korisnici mogu slobodno preinačivati program i ugađati ga svojim posebnim potrebama; (2) pružanje korisniku ne samo gotova uratka, nego i cijelog sadržaja, na koji se izradba uratka oslanja; i (3) niska odnosno beznačajna mjesečna naknada za uporabu sustava u iznosu od 6 američkih dolara. Korporacija DeepSeek je objavila, da joj je ukupan izdatak izradbe sustava bio samo 6 milijuna dolara. Sustav DeepSeek R1 si može priuštiti svaki korisnik mobitela, računala, Interneta i elektroničke pošte.

Posljedica objave sustav DeepSeek R1 bio je pad dionica korporacije NVIDIA na trgovištu dionicama Nasdaq u jednom danu 600 milijardi američkih dolara. NVIDIA proizvodi snažne integrirane sklopove za AI. To je najveće dnevno smanjenje vrijednosti jedne korporacije u povijesti američkog trgovanja dionicama. Objavu sustava DeepSeek R1 predsjednik Trump je nazvao „pozivom na buđenje“ američke informatičke industrije. Predsjednik je za utjehu Amerikancima rekao, da su mu kineski politički prvaci rekli, da Amerika ima najbolje svjetske znanstvenike.

Dana 29. siječnja ove godine dogodila se je teška zračna nezgoda nad Washingtonom, političkim središtem Amerike. Sudarili su se helikopter Black Hawk američkog ratnog zrakoplovstva i zrakoplov Bombardier američke zračne tvrtke American Airlines. U zrakoplovu je bio 60 putnika, a u helikopteru tri zrakoplovca. Čini se, da su upravljači prometom oko zračne luke prekasno zapovjedili helikopteru, da poveća visinu i da slijedi zrakoplov.

Zračna nezgoda u Washingtonu i udarac koji je doživjela američka industrija umjetne umnosti pokazuju, da su u Americi opće prilike toliko nesređene i da je američko gospodarstvo toliko tehnološki zaostalo, da SAD svoj utjecaj u svijetu ne mogu poboljšati ni novim svjetskim ratom, kao što su to postigli u Drugomu svjetskom ratu. Americi je kasno i za rat.

Iako su uređivanje prijevoza i postavljanje prijevozne podloge te državna ulaganja u tehnologije jedini i pravi put Amerike u budućnost, američki predsjednik Donald Trump je za glavno sredstvo obrane i sređivanja Amerike odabrao nametanje uvoznih trošarina na tuđe proizvode i usluge ili prijetnju nametom trošarina. Za svojega prvog predsjedničkog razdoblja Donald Trump je sjevernokorejskog predsjednika Kim Jong-una nazvao „Čovjek raketa“ (Rocket Man) pa bi se sad predsjednika Trumpa moglo nazvati „Čovjek Trošarina“ (Tariff Man).

Namet uvoznih trošarina može pomoći političkom kroćenju pojedinih zemalja kao što je bilo u primjeru Kolumbije kad je kolumbijski predsjednik Gustavo Petro odbio prihvatiti američki vojni zrakoplov, koji je trebao dopremiti kolumbijske prekršitelje, koji su bili nezakonito ušli u Ameriku. Predsjednik Petro je nakon prijetnje trošarinama poslao u SAD predsjednički zrakoplov, da „dostojno“ doveze u Kolumbiju njezine protjerane građane. Takav pristup predsjednika Trumpa nije uspio u primjerima Kanade i Meksika, koji su Americi zaprijetili protivmjerama. Pravo govoreći, predsjednik Trump se razmeće nametom uvoznih trošarina. Po tomu se čini, da je Donald Trump jesenas bio pobjednik na svjetskim, a ne na američkim izborima.

Američko prekomjerno, nepredvidljivo i široko nametanje uvoznih trošarina navest će mnoge zemlje, da se klone trgovanja s Amerikom. To će prvo učiniti Meksiko i Kanada. Meksiko je već napravio strategijski ugovor s Europskom unijom, a EU već pripravlja takav sporazum s udrugom Mercosur, koju čine Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Ekvador, Kolumbija, Paragvaj, Urugvaj i Venezuela. Mnoge trgovinske ortakinje Amerike će nastojati raspačati svoju trgovinu na više zemalja i područja, kako ne bi bitno ovisile o trgovini s Amerikom te kako se Americi ne bi isplatio namet uvoznih trošarina.

Predsjednik Trump je stavio uvozne trošarine „na veliko zvono“ i unaprijed upozorio mnoge zemlje na dolazeću pogibelj. S druge strane, zemlje Svjetske većine se putem BRICS-a sve više međusobno povezuju. SAD se nametom uvoznih trošarina same trgovinski izoliraju ili otoče. Zemlje koje ugrožava namet američkih uvoznih trošarina nalaze u BRICS-u ili pod okriljem BRICS-a luku spasa. Američki namet trošarina naudit će najviše Americi.

Predsjednik Trump uzalud nastoji poboljšati i uravnotežiti američku vanjskotrgovinsku razmjenu putem široke uporabe uvoznih trošarina. Novo prikupljanje gotovine putem uvoznih trošarina u Vanjsku poreznu upravu, koja se upravo uspostavlja u SAD bit će sve oskudnije kako vrijeme bude odmicalo. Naplata uvoznih trošarina neće poslužiti kao osnova za ulaganja, koja su potrebna Americi prvobitno za postavljanje suvremene prijevozne podloge i za razvitak tehnologije. (Kina ima zamjernu domaću prijevoznu podlogu, a već deset godina putem Pothvata ceste i pojasa postavlja svjetsku prijevoznu podlogu, koja će povezati u najmanju ruku Aziju, Afriku i Europu. Pothvat ceste i pojasa već je dosegnuo i Južnu Ameriku.)

Spas za Ameriku je u smišljenom državnom ulaganju u osuvremenjivanje prijevozne podloge i u napredak tehnologije. (Tako postupa Kina.) Država zna bolje od jedinačnih privatnih korporacija što je životnoj zajednici potrebno odnosno što je potrebno politici, gospodarstvu, zaštiti i pučanstvu zemlje.  To posebice vrijedi, ako se uzme u obzir, da je svijet nepovratno politički globaliziran. Politički globaliziranom svijetu nije potrebno ni omeđivanje drugih zemalja ni samoomeđivanje, koje nastoji provesti Amerika. Svojim namjeravanim postupcima Trumpova Amerika će od sebe otuđiti i odbaciti Europu, s kojom je dosad činila Zapad. Amerika se mora upustiti u reglobalizaciju poslovanja svojih korporacija. (Već se govori i piše o Zapadnoj Euraziji.)

Amerika je politički i gospodarski nesređena zemlja i ona više ne može nametati svoju volju ostatku svijeta. Americi je kao komad kruha potrebna suradnja s ostalim zemljama, ali se Amerika za takvu suradnju treba osposobiti sređivanjem svojeg stanja te uređivanjem gospodarstva putem postavljanja cjelovite prijevozne podloge i putem snažnog općeg napretka u tehnologiji. Ukopavanje američkog gospodarstva u rovove pa makar to bili i rovovi umjetne umnosti nije zamjena za otvorenu dvojnu suradnju s ostalim zemljama. Ameriku ne može spasiti ni Trumpova zamisao o američkoj veledržavi, koja bi nastala pripajanjem Americi Panamskog kanala, Kanade i Grenlanda. U globalnom svijetu nema zamjene za suradnju.