Druga američka revolucija
Prva američka revolucija izvedena je prije gotovo dva i pol stoljeća, 1776. godine. Tad su se uglavnom engleski kolonisti oslobodili kraljevske vlasti iz Londonu i napravili državu za sebe. Načela ustrojstva nove države, Sjedinjenih Američkih Država, postavili su slobodni zidari i oni su to ustrojstvo nazvali demokracijom ili narodovlađem. Pojedinci su dobili široka osobna prava, koja su uspostavljena amandmanima ili dopunama ustava države. Vlast u državi bila je temeljito raspačana ili „distribuirana“ na savezne države, okruge i gradove, koji su sami birali guvernere, gradonačelnike, tužitelje i upravitelje policije ili „šerife“. Pojedinci su uživali slobodu govora i birali vjersku pripadnost – nije postojala državna vjera kao u Engleskoj – te slobodu udruživanja i pravo odgoja vlastite djece.
Sprva su u SAD glasovali samo imućni ljudi. Engleski kolonisti su se osamostalili kako bi u svojem prostoru stvorili kapitalističku državu, kakvom je Engleska postajala istom poslije Američke revolucije. Amerikanci su smatrali da država pripada njima kao narodu, iako je kapital sve čvršće vodio američku politiku. Za vođenje američke politike borili su se kapitalisti i građani. Američki političari su se od uspostave Federalističke stranke 1789. godine dijelili u stranke. Federalisti su zagovarali jaku središnju (saveznu) vlast, a južnjački Demokrati jaku vlast saveznih država. (Federalistička stranka je prestala 1824. godine.) Od utemeljenja Lincolnove protivrobovske Republikanske stranke 1854. godine američki političari su se dijelili na Demokrate i na Republikance, koji su izvorno nastojali stvoriti jaku središnju vlast. (Danas Republikanci zagovaraju raspačanu, a Demokrati usredotočenu vlast.)
Pod sam konac devetnaestog stoljeća SAD su postale vodećom gospodarskom silom svijeta. U tom vremenu SAD su dovršile zauzimanje cijelog prostora između Kanade, Meksika i Tihog oceana. SAD su se u to vrijeme okušale i u klasičnom kolonijalizmu zarativši sa Španjolskom, ali taj pokušaj nije uspio. Poslije Prvoga svjetskog rata američki kapitalisti su nastojali zavladati svijetom rabeći Ligu naroda i to putem izvoza kapitala i izvoza demokracije. Nastojali su sve zemlje pretvoriti u „nekretnine“ i tržišta. Ni to nastojanje nije uspjelo pa su se SAD izolirale i u samoizopćenju olakim pružanjem kredita pregrijale svoje gospodarstvo te izazvale tešku i duboku Veliku depresiju 1929.-1933. godine.
Franklin Roosevelt je dobivši izbore 1932. godine upriličio New Deal (Novi sporazum) kojim je obnovio američko gospodarstvo. Roosevelt je de facto uspostavio novi kapitalistički poredak: Poredak New Deala. Roosevelt je pod raznim izlikama tiskao novac i trpao ga ljudima u džepove te time potaknuo potražnju i slijedno proizvodnju dobara. Nije bila riječ samo o novoj politici, nego i o novom kapitalističkom poretku koji se ustalio, jer su Demokrati vladali do 1953. godine kad su taj poredak preuzeli Republikanci pod predsjednikom Eisenhowerom. (Premijerka Thatcher je u UK isto uspostavila novi poredak, jer su Konzervativci zaredom dobili četiri petogodišnja mandata, a laburistički premijer Blair je sačuvao i preuzeo poredak koji su uspostavili Konzervativci.)
Poredak New Deala bio je potresen 1971. godine kad je predsjednik Nixon razorio svjetski novčarski sustav koji je Roosevelt uspostavio ratne 1944. godine u Bretton Woodsu, po kojemu su nacionalne monete imale zadane tečajeve, a dolar je bio čvrsto vezan uz zlato. Zemljama je bilo zajamčeno, da svoj novac po važećem tečaju pretvaraju u zlato. Budući da su se mnoga gospodarstva razvijala brže od američkoga (koje je New Deal počeo kočiti), SAD su ostajale bez zlata pa je Nixon ukinuo obvezu SAD da prodaju zlato. Time je Poredak New Deala dobio smrtonosan udarac. Međutim, Nixon nije dovršio početi posao zbog Slučaja Watergate pa je poslije slabih predsjednika Forda i Cartera taj posao zapao Ronalda Reagana 1981. godine.
Republikanski predsjednik Reagan je u SAD usporedo s premijerkom Thatcher u UK uspostavio Novi liberalni poredak koji je začet 1971. i koji je trajao do 2020. godine, do izbora Joea Bidena za predsjednika SAD. Novi liberalni poredak je nakon 12 godina vladavine Republikanca preuzeo demokrat Bill Clinton. U tom razdoblju SAD su nastojale vladati svijetom „milom i silom“: političkim pritiskom, vojnim pohodima i obavještajnim potkopavanjem država te poslije putem Svjetske trgovinske organizacije. SAD su umjesto pretvaranja država u tržišta nastojale „izgrađivati države“: Somaliju, Afganistan, Irak, Siriju, Tunis, Libiju, Egipat, Sudan, Jemen, Etiopiju, Tajvan, Gruziju i konačno Ukrajinu.
Kapitalizam je zloporabom američke politike stvorio političku zbrku u svijetu, u kojemu su se u međuvremenu pojavile nove političke i gospodarske velesile kao što su Kina, Rusija, Indija, Brazil, Južna Afrika, Saudijaka Arabija, Turska, Egipat, Indonezija i druge. Projekt uspostave vlasti kapitala nad cijelim svijetom putem zloporabe američke politike se izjalovio pred našim očima. Uz sadašnji Novi liberalni poredak SAD nisu u stanju vladati ni same sobom. Američki narod je gotovo razoren, ali se već počinje buditi.
Američki građani su počeli shvaćati, da su im uskraćena ustavom zajamčena osobna prava i da im savezna vlast propisuje ponašanje; da su državna tijela prisile uperena protiv tradicionalista i konzervativaca; da su morske i kopnene granice te zračni prostor države nezaštićeni; da se djeci nameće državni (ljevičarski) odgoj, iako po američkom ustavu svatko slobodno bira svoj svjetonazor; da se građanima nameće budnost („wokism“ od woke=budan) prema svemu što je bilo uvriježeno od uspostave SAD; da se propovijeda popustljivost prema teškim zločinima („restorative justice“); da je FBI razaslao svojim područnim suradnicima okružnice, kojima se traži da motre katolike kao moguće teroriste u pitanju pobačaja te da uzimaju kao nasilnike roditelje koji u školskim odborima traže drukčiji, cjelovit pristup obrazovanju; da se građanima nameće prijekost ideologije pred marljivim radom i čestitim ponašanjem; i druga odstupanja od uvriježenog pristupa životu. (Jednog dječaka od 14 godina liječnici su zahvatom pretvorili u djevojčicu bez znanja roditelja. U gradu Baltimoreu jedva 30% učenika srednjih škola stekne propisano znanje matematike. Po znanju matematike američki učenici su na 15-om mjestu u svijetu, a kineski na prvom.) Ukratko, u SAD je stvoren ljevičarski totalitarni politički sustav.
Sad se u SAD u javni život srdito uključuju ljudi, koji su se dosad bavili samo poslom od kojega su živjeli, a koji su zbog osobnih pogleda postali nepoćudni uspostavljenom obavještajnom, totalitarnom sustavu: glumci, liječnici, voditelji javnih TV programa, zviždači koji su izgubili posao zbog iskrenosti, izbrisani sudionici privatnih mreža, građani koji su se zamjerili obitelji Biden te mnogi drugi pogođeni građani. Pomnim motriteljima američke politike biva jasno, da je u SAD na pomolu korjenit politički pokret, koji će u ime naroda podignuti Drugu američku revoluciju.
Najnoviji komentari