19 prosinac 2023 ~ 0 Comments

Dijaspora iz Ukrajine i Izraela upravlja američkom vanjskom i vojnom politikom

Svima osim američkom narodu je jasno, da američka država ne upravlja svojom vanjskom i vojnom politikom. Američkom vanjskom i vojnom politikom u ovom času upravlja Dijaspora i to prvobitno iz Ukrajine i Izraela. To nije dobro ni za Ameriku kao državu ni za američki narod. Države bi same morale voditi svoju politiku, koja nije ništa drugo nego skupni posao naroda države.

Amerika od Drugoga svjetskog rata nije suverena država, nego se nalazi pod hegemonijom ili jednovlasti kapitala odnosno Dijaspore, koja u SAD ima daleko više slobodnog kapitala, nego svi ostali nositelji kapitala skupa. Pod hegemonijom se smatra sustav vlasti jedne države nad drugima, u kojemu hegemon potpuno nadzire vanjsku politiku ostalih država sustava, a jedinačnim državama je prepušteno vođenje vlastitih unutarnjih poslova. Hegemonu je važno kako države postupaju jedne prema drugima i prema državama izvan sustava hegemonije. U hegemonijama vlada stega. Hegemon u isto vrijeme pruža „zaštitu“ podloženim državama, iako je te države prvotno ugrožavao upravo hegemon. Hegemon iznuđuje „zaštitu“ svojih štićenica.

Dobar primjer „zaštite“ koju pruža hegemon je dosadašnji odnos SAD i Saudijske Arabije. Saudijska Arabija je poslije Drugoga svjetskog rata od Amerike dobila zaštitu svojega naftnog poslovanja, koje je navodno ugrožavao Sovjetski Savez. Uz prihvaćanje „zaštite“ SA se obvezala, da će svoju naftu naplaćivati samo u američkim dolarima i da će svoje novčarske pričuve držati u dolarima. To je bilo koliko-toliko podnošljivo uz novčarski sustav uspostavljen u Bretton Woodsu ratne 1944. godine. Poslije 15. kolovoza 1971. godine, kad je predsjednik Nixon uklonio obvezu SAD da dolare pretvaraju u zlato, SA je uistinu postala robinjom Amerike, koja otad naveliko tiska novac bez protuvrijednosti u američkom poslovanju.

[Naši se ljudi pitaju: „Kad će se gospodarsko stanje u RH početi poboljšavati?“ Odgovor je: „Kad se Amerika oslobodi hegemonije slobodnog kapitala, koji je uglavnom u vlasništvu Dijaspore, kad se EU oslobodi hegemonije Amerike i kad se RH oslobodi hegemonije EU.“ (Neslobodan kapital koji je vezan uz gospodarsko djelovanje država nije opasan i poročan.)]

Rat je stalna napast kapitala, a ratovanje je urođena značajka kapitalizma. U ratu se znatno povećava mogućnost nakupljanja kapitala, jer otkad postoji zapadni kapitalizam države ratuju na dug, a poslijeratna obnova opustošenih područja i razorenih naselja stvara dodatnu mogućnost nakupljanja privatnog kapitala. Države ili narodi ne smiju imati svoj kapital pa sav kapital treba dolaziti u privatne ruke. Minulih stoljeća kapital je nedvojbeno bio uglavnom u vlasništvu Dijaspore.

U naše dane Dijaspora snažno djeluje iz Ukrajine, gdje je uspostavila tijesnu spregu s krajnjom nacionalističkom desnicom, koja se u Drugomu svjetskom ratu iskazala progonom i istrjebljivanjem Židova. Dijaspora još snažnije djeluje iz Izraela, odakle je ne samo upriličila genocidno istrjebljivanje Palestinaca, nego je i SAD upregnula u svoje rasističko djelovanje. Izraelska Dijaspora je prava gospodarica američke vanjske i vojne politike. Najopasniji ogranak Dijaspore je u SAD, gdje već desetljećima nadzire izvršnu vlast (Clinton, Bush sin, Obama, Biden) putem neokonzervativne političke postrojbe [Rumsfeld, Cheney, Wolfowitz, Perle, Feith, Podhoretz urednik časopisa Commentary (1960.-1995.), Kagan, Nuland, … ], ali i oba doma Kongresa putem izbornih priloga zastupnicima i senatorima poćudnim Dijaspori. Dijaspora potpuno nadzire Ministarstvo pravosuđa, koje imenuje savezne tužitelje i sudce, koje potvrđuje Kongres. Ukrajinska, izraelska i američka Dijaspora je jedna te ista Dijaspora.

Dijaspori nije dosta što nadzire vanjsku, vojnu i obavještajnu politiku mnogih država, nego ona te države nastoji pretvoriti i u „otvorena društva“, od kojih je prvo stvarano u Nizozemskoj od konca šesnaestog stoljeća. Sad teče pretvaranje SAD u „otvorenu“ životnu zajednicu, jer je u minule nepune tri godine vladavine predsjednika Bidena u SAD bez nadzora ušlo više od osam milijuna tuđinaca sa svih kontinenata, među kojima je bilo dva milijuna uljeza, čiji ulazak nije zabilježen.

Svrha stvaranja „otvorenih“ životnih zajednica je raspršenje naroda u pojedince odnosno u samožive potrošače. Stvarno ukidanje državnih granica uklanja bitan vidik suverenosti naroda te u isto vrijeme olakšava kolanje i pripadnika i slobodnog kapitala Dijaspore do mjesta, na kojima će se kapital najbrže množiti.

Dijaspora se naviknula na jednostožerni svijet, koji omogućuje slobodno vojno i obavještajno premještanje američke politike od mjesta do mjesta, od države do države, od naroda do naroda, u svrhu održavanja zbrke u geopolitici. Američka geopolitika uistinu stvara političku zbrku u svijetu, iako njezini nositelji sadašnje stanje svijeta nazivaju „poretkom utemeljenom na pravilima“, za koje nitko ne zna koja su. „Američki poredak“ je inačica za geopolitičku zbrku.

Ipak, uzdajući se u svoju vojnu silu i u svoje obavještajne sposobnosti, a ne u razvitak tehnologije i u povećavanje proizvodnosti rada i gradiva (materijala) SAD ubrzano gube sposobnost da i nadalje budu svjetski hegemon. Američka umiruća hegemonija prostorno je svedena na Europsku uniju te na malo otočnih i poluotočnih država. Poslije uspostave Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i svjetskoga slobodnog tržišta, došlo je do silnog napretka mnogih južnoameričkih, afričkih i posebice azijskih nacionalnih gospodarstava, a time i političkog jačanja njihovih naroda. Danas gospodarstva pet sadašnjih članica BRICS-a za jednu trećinu premašuju gospodarstva članica Skupine sedam (G7). Kina je postala prvom industrijskom i prvom trgovinskom silom svijeta te prvim gospodarstvom svijeta po kupovnoj sposobnosti (PPP). Američki jednostožerni svijet se vratolomno povlači pred višestožernim svijetom suverenih zemalja.

Stoga zapadni političari i mediji, koji su izgubili svezu sa stvarnosti, plaše svijet uspostavom kineske hegemonije, kad Kina i po ukupnom domaćem proizvodu postane prvim gospodarstvom svijeta. Zapad plaši narode uspostavom kineske hegemonije, kao zrcalnom slikom dosadašnje američke hegemonije, kao da svijet ne može opstati bez svjetske hegemonije.

Kina ne može i ne zna postati hegemonom te zna da za svoje dobro to ne smije postati. Kina u svojoj dugoj povijesti nije nikad išla na tuđe. Nije nikad vodila kolonijalne ili imperijalističke ratove, kao što je od konca devetnaestog stoljeća radio Japan čim se gospodarski osilio i pozapadnio.

Sad SAD nastoje izolirati, otočiti ili izopćiti Kinu koja ima daleko najveće domaće tržište u svijetu. Kako se može izopćiti neku zemlju? To SAD nije uspjelo ni s Rusijom, koja unatoč nametnutim političkim i gospodarskim kaznama doživljava procvat ne samo vojnog, nego i građanskog gospodarstva. Americi je stalo da na kojigod način bude prva, a ne da uspijeva. Stoga SAD zaostaju za Kinom u tehnološkom razvitku. Kina je pretekla SAD u mnogim područjima tehnologije: istraživanju Svemira i nebeskoj navigaciji, kopnenom prijevozu, postavljanju prijevozne podloge, digitalnoj komunikaciji, nuklearnoj energetici, raketarstvu, iskorištavanju energije Sunca i vjetra, električnim vozilima, mostogradnji, prokopavanju tunela i u drugim područjima. Kina postavlja kopnenu i pomorsku prijevoznu podlogu na tri kontinenta (Put svile). SAD se pretvaraju u otok. Veliko i bogato kinesko tržište privlačna je sila za sva nacionalna gospodarstva i za sve proizvodne korporacije svijeta.

Nedavno je kineska korporacija Huawei napravila opći izvedbeni (operativni) sustav Harmony OS (HMOS), koji upravlja domišljenim mobitelima, tabletima, televizijskim uređajima, pametnim urama i drugim suvremenim digitalnim uređajima, uključujući i „upravljanje stvarima“. Spomenuo sam HMOS, jer je od davnine stvaranje sklada ili harmonije unutar države i među državama temeljno načelo kineske povijesne političke misli. Kina želi, da se uspostavi svijet uzajamnosti i suradnje među državama i među njihovim životnim zajednicama ili narodima. Nastaje svijet bez hegemonije, koja je harala svijetom punih pet stoljeća.

Print Friendly, PDF & Email
Back to top

Leave a Reply

Login with Facebook: