Zdravko Mršić – Konsenzus

Ovaj se osvrt kao i ostali moji noviji osvrti isto bavi jednom od bitnih značajki današnjeg svijeta. Osvrt se bavi dodjelom državnih poticaja zapadnim korporacijama i isključivanjem sa zapadnih tržišta kineskih i drugih azijskih korporacija, koje dobivaju državne poticaje, kako bi napravile proizvode, koji su konkurentni, nadmetljivi ili lako prodavljivi na domaćim, ali i na vanjskim tržištima.

Na pisanje ovog osvrta potaknula me je odluka Europskog povjerenstva, da smanji ulazne trošarine na električne automobile uvezene iz Kine. Trošarina na automobile korporacije Tesla smanjena je od 20.8% na 9%; na BMW Mini od 36% na 21.3%; na automobile kineske korporacije BYD od 17.4% na 17%; a na automobile kineske državne korporacije SAIC Motors (Shangai Automotive Industry Corporation) od 38.1% na 36.3%. Za korporaciju Tesla je naglašeno, da ona u Kini dobiva manje poticaje, nego kineska korporacija BYD, koja je najveća proizvođačica električnih vozila na svijetu.

Njemačka savezna vlada odredila je potpore za kupnju električnih automobila u 2024. godini. Za automobile do vrijednosti 45.000 eura savezna potpora kupcima iznosi 3.000 eura, a proizvođačima 1.500 eura. Tako savezna vlada potiče prodaju električnih vozila i time pomaže domaćim proizvođačima vozila.

Porezna uprava SAD odobrava smanjenje poreza kupcima EV u iznosu 7.500 dolara, koje kupac može dobiti kod prodajnog posrednika u obliku popusta, a poslije platiti porez u punom iznosu. Porezna uprava je kod dodjele „popusta“ uzela u obzir poteškoće američkih proizvođača električnih vozila u opskrbi važnim kovinama i mineralima (litij, grafit) i sastavnim dijelovima za akumulatore.

Europska unija se je glede uvoza fotonaponskih ploča iz Kine predala neprijatelju. EU namjerava povećati postavljanje ploča i njihovo nakupljanje te raspodijeliti neizostavni uvoz ploča na više zemalja. Međutim Unija ne pomišlja na ograničavanje uvoza ploča iz Kine. Unija namjerava snagu postavljenih ploča povećati od sadašnja 300 GW na 600 GW u 2030. godini, a to ne može postići bez uvoza ploča iz Kine. Unija se našla između Scile i Haribde. Unija sad iz Kine uvozi 95% ploča, a 2030. godine kani domaćom proizvodnjom zadovoljiti 40% potreba. U Uniji smatraju, posebice za fotonaponsku proizvodnju električne struje, da nema gospodarskog opravdanja za usiljenu zamjenu kineskog uvoza domaćom proizvodnjom, jer bi to povećalo cijenu prelaska na zelenu energetiku i usporilo njegovu provedbu.

Američki pristup je drukčiji od europskoga. Administracija predsjednika Bidena donijela je 2022. godine Zakon o smanjenju inflacije (Inflation Reduction Act), kojemu je tobožnja svrha smanjiti inflaciju, koju stvara trajno golemo zaduživanje američke države. Zakon između ostaloga previđa, da se od ukupne svote od 891 milijarde dolara, 783 milijarde dolara uporabe za poticanje prelaska na zelenu energetiku i na povećanje proizvodnje energije.

Prema jednom američkom izvješću iz lipnja ove godine, prva kandidatkinja za dobivanje poticaja za proizvodnju fotonaponskih ploča bila je korporacija First Solar iz savezne države Arizona. Ta je korporacija navodno pomogla predsjednički izborni pothvat Joea Bidena s 1,5 milijuna dolara. Jednak iznos korporacija je potrošila u Kongresu za donošenje zakona koji njoj odgovara. Osoblje korporacije pomoglo je pisanje Zakona o smanjenju inflacije. Izvršni ravnatelji korporacije navodno su četiri puta posjetili predsjednika u Bijeloj kući. Nad cijelim zahvatom je bdio John David Podesta, prokušani politički izvršitelj stranke Demokrata, koji je nedavno u dobi od 75 godina na položaju glavnog savjetnika predsjednika SAD za međunarodnu klimatsku politiku zamijenio razglašenog Johna Kerryja.

Međutim, uza sva dodatna ulaganja First Solar nije počeo proizvodnju ploča i neće moći izdržati utakmicu s kineskim proizvođačima bez nametanja ulaznih trošarina, koje treba odrezati Bijela kuća, koja se navodno nije odzivala na telefonske pozive iz korporacije. Međutim, jedan od najvećih kineskih proizvođača fotonaponskih ploča Longi uspostavio je uspjelu suradnju s američkom korporacijom Illuminate iz savezne države Ohio. To ortaštvo je dobilo pomoć temeljem Zakona o smanjenju inflacije. Američka je administracija kao i administracija EU bila donekle popustljiva prema Kini u pitanju fotonaponskih ploča, jer Kina uistinu gospodari tehnologijom za izradbu ploča.

SAD su ove godine ipak odredile uvozne trošarine na kineske ploče u iznosu od 50% prodajne cijene. (Kineske ploče su izvorno 44% jeftinije od američkih. Trošarine im podižu cijenu na 28% iznad američkih, ali SAD nemaju dovoljnu proizvodnju ploča.)

U području fotonaponskih ploča odvija se pravi rat, jer je Kina 2022. godine imala postavljenu snagu od 760 GW, Europska unija 300 GW, a SAD samo 250 GW. Kina je uredila opskrbnu mrežu za fotonaponske ploče i ima niske izdatke proizvodnje. Kina proizvodi 80% fotonaponskih ploča u svijetu. Ostalo proizvode četiri zemlje Jugoistočne Azije, u kojima su kineske korporacije uspostavile proizvodnju ploča prije cijelog desetljeća. Mnogi američki uvoznici su premjestili nabavke iz Kine u te zemlje pa SAD kane nametnuti uvozne trošarine i na uvoz ploča iz tih zemalja. Posljedica američkog potpunog rata zaštitnim trošarinama usporit će stvaranje zelene energetike u SAD i učiniti tu energetiku skupom. Skupoća zelene energetike zadržavat će uporabu sadašnje „prljave“ energetike ugljena i nafte. Zabrana uvoza fotonaponskih ploča iz Kine neće stvoriti američku industriju fotonaponskih ploča.

U području električnih automobila, u kojemu postoje i zapadni proizvođači stav i SAD i EU je mnogo odrješitiji. SAD su na kineske električne automobile povisile uvozne trošarine od 25% na 100%, a EU ima mnogo razumijevanja samo za probitke zapadnih proizvođača električnih vozila, koji imaju proizvodnju u Kini, ali ne i za probitke kineskih proizvođača. Zapadno poslovno licemjerje je beskrajno.

Ni Europska unija ni SAD nemaju ulazne trošarine na uvoz kineskih vjetrenih turbina, ali imaju posebne trošarine na uvoz kineskog čelika, od kojega se prave stupovi za turbine. EU i SAD tvrde, da Kinezi svoj posebni čelik prodaju po cijeni nižoj od izdataka proizvodnje. Europske trošarine na uvoz takvog čelika su od 7% do 19%, a američke 26%.

Dok zapadne zemlje u područjima fotonaponskih ploča i električnih automobila nastoje „uhvatiti korak“ s Kinom, dotle Kina nastoji sustići Ameriku u području poluvodičkih sklopova. Kina je nadomak toj svrsi, ali u tehnologiji poluvodiča još nije dosegnula Zapad. Kina je nedvojbeno najveća svjetska proizvođačica poluvodičkih sklopova ukupno gledano, ali joj nedostaju najistančaniji sklopovi i najnapredniji računalni programi, posebice u nekim vidicima umjetne inteligencije, koju Kina obilno i zbiljski koristi u upravljanju velikim i složenim sustavima.

Zbog svoje prednosti u području poluvodiča, Amerika zabranjuje prodaju američkih biranih proizvoda kineskim korisnicima, iako je Kina izvrsno tržište za mnoge američke korporacije kao što su Intel, Apple, Nvidia i druge. Zbog američke zabrane prodaje u Kinu te korporacije gube poslove i prihod u Kini, koje ne mogu nadoknaditi drugdje. Mnoge američke korporacije, koje su pogođene zabranom izvoza u Kinu kanile su razdvojiti poslovanje na domaće ili „zapadno“ poslovanje i na poslovanje u Kini, ali pod istim vlasnicima. Međutim, čini se da američka administracija kani zakonski spriječiti tu nakanu korporacija.

Kina je na ukupnu bezobraznu politiku SAD u području poluvodičkih sklopova odgovorila stavljanjem pod državni nadzor izvoza strategijskih sirovina ili kemijskih elemenata, koji su presudni u proizvodnji suvremenih proizvoda posebice „zelenih“ i vojnih. Kina je početkom srpnja 2023. godine stavila pod državni nadzor izvoz elemenata galija i germanija, koji su presudni za industriju poluvodiča, posebno tih koji imaju uporabu u proizvodnji oružja.

Kina je na američku zabranu isporuke poluvodiča odvratila i stavljanjem pod državni nadzor izvoza grafita. Izvoz grafita iz Kine je od studenoga do prosinca 2023. godine smanjen za 91%. Jedna od posljedica te kineske protivmjere je to, da je General Electric odgodio isporuku zrakoplovnih motora za Boeing. Tajvanski proizvođač poluvodiča TSMC pomiče datum početka proizvodnje u svojoj novoj tvornici u Arizoni, koja je izgrađena za 40 milijardi dolara. Isto je s Intelovom tvornicom u saveznoj državi Ohio vrijednoj 20 milijardi dolara.

Dana 22. kolovoza ove godine Kina je objavila, da će od sredine rujna uspostaviti državni nadzor nad izvozom „antimona i drugih elemenata u svrhu zaštite nacionalnih probitaka i zaštite Kine“. Antimon se rabi u gašenju požara te u proizvodnji akumulatora i streljiva. Kina je prošle godine imala 48% svjetske proizvodnje antimona.

U jednom od ranijih osvrta nastojao sam objasniti činjenicu, da Amerika – koja je donedavno bila prvom industrijskom i prvom trgovinskom silom svijeta – nije ranije, svakako prije nego što je to izvela Kina, nastojala uspostaviti svjetske opskrbne mreže. Kako to, da se je upravo Kina dokopala mogućnosti postavljanja svjetske prijevozne podloge i svjetskih opskrbnih mreža, iako je Amerika prijevoznu podlogu mogla postavljati od 1995. godine kad je upravo ona uspostavila Svjetsku trgovinsku organizaciju?

U tom osvrtu sam naglasio, da je kineski car Čin Ši Huang (259.-221.-210.) postavljanjem prijevozne podloge te ujednačivanjem pisma i sustava mjera uistinu omogućio rođenje kineskog naroda. Zadaća svake države je od zatečenog pučanstva stvoriti narod, ako narod već ne postoji. Spomenuo sam, da su američke vlasti propustile u Americi stvoriti narod poslije Revolucije 1776. godine. Kasnije je kapital useljenike pretvorio u potrošače.

Američki kapitalisti su 1995. godine dobro znali, da bi postavljanje svjetske prijevozne i komunikacijske podloge dovelo do stvaranja ne kojega novog mjesnog ili područnog naroda, nego svjetskog naroda u obliku vrste Homo sapiens. Kapitalisti su namjerno izbjegli postavljanje svjetske prijevozne i komunikacijske podloge, kako s našom globaliziranom vrstom ne bi morali dijeliti vlast. Američki kapitalisti nisu sami htjeli napraviti prijevoznu podlogu, a Kini zamjeraju što ju je ona napravila. Naveo sam, da taj propust Amerike ima duboke korijene u američkom političkom sustavu.

Iako Amerika nije htjela postaviti svjetsku prijevoznu podlogu i uspostaviti svjetske opskrbne mreže, ona je 1995. godine ipak napravila Svjetsku trgovinsku organizaciju. „Trgovinski rat državnim poticajima i zabranama“, koji sam ukratko opisao već je de facto uništio Svjetsku trgovinsku organizaciju, na koju se više nitko ne obazire i koju nitko ni ne spominje. Nacionalne države proizvoljno postupaju po uzorku koji je smislila Amerika. Njihovi postupci i njihove kaznene mjere doveli su do deglobalizacije poslovanja korporacija. U deglobaliziranom ili odsvjetovljenom poslovanju nema mjesta Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Od svega što je povezivalo svijet ostali su samo kineski Pothvat ceste i pojasa te globalizirana vrsta Homo sapiens, koja se politički, gospodarski, sigurnosno i svjetonazorski sve tješnje u sebi povezuje. Vrsta kao da je nastala po višoj sili. Smije li se tom dvojcu pribrojiti BRICS? Može li BRICS kao slobodna udruga država, koje vode političari izdržati silno nasilje trgovinskog rata koji postaje sve žešćim? Zar se političari nisu pokazali slabićima? Ipak, svijet je u dubokoj krizi. Možda će se u krizi – kad se ubrza kulturna evolucija u našoj vrsti – od sadašnjeg soja političara odcijepiti novi soj, koji će se odlikovati odgovornošću za prostor i ljude?