Zdravko Mršić – Konsenzus

Ovaj se osvrt kao i većina mojih novijih osvrta isto bavi jednom značajkom sadašnjeg svijeta. Osvrt se bavi nastojanjem Amerike da svoju vladavinu svijetom obnovi ratovanjem protiv tuđih država, a ne više nametom uvoznih trošarina. Spočetka svojega novog predsjedničkog razdoblja Donald Trump je nastojao obnoviti američku industriju i američko gospodstvo nad svijetom nametom uvoznih trošarina na uvoz proizvoda iz tuđih zemalja u rasponu od 10% do 145% (Kina) te nametom trošarina na uvoz tuđih proizvoda u stupnju od 25% do 100% (električna vozila).

Ipak, namet uvoznih trošarina nije počeo industrijalizirati američko gospodarstvo niti je povećao politički utjecaj Amerike u svijetu. Namet trošarina stvorio je inflaciju, povećao je životne izdatke američkih obitelji te otežao poslovanje i povećao izdatke američkih korporacija. Usto, protivmjere nekih američkih trgovinskih ortakinja (Kanade, Kine, Meksika) ugrozile su mnoge američke gospodarske grane: poljoprivredu, digitalnu trgovinu, preradu nafte, automobilsku industriju, vojnu industriju i mnoge druge grane.

Ugled Amerike kao države, koji je ona uživala po svršetku Drugoga svjetskog rata se je temeljito srozao. Amerika je po svršetku tog rata izdašno pomagala ratom pogođene zapadne zemlje te neke stradale zemlje u Aziji. Bio je upriličen Marshallov plan, koji je pomogao obnovu gospodarstava novih američkih saveznica. Amerika je polovici svijeta pružala pomoć i zaštitu, a znatno je pomogla i uklanjanju dotadašnjeg europskog kolonijalnog sustava, primjerice na Filipinima te u Indoneziji i Sjevernom Vijetnamu.

Poslije prestanka Hladnog rata Amerika je nastojala svoje gospodstvo nad polovicom svijeta proširiti na cijeli svijet, ali je taj politički nacrt propao. Rusija se je obnovila od propasti Sovjetskog Saveza. Kina je sustavnom preobrazbom gospodarstva postala prvom industrijskom i prvom trgovinskom silom svijeta te već više od jednog desetljeća postavlja svjetsku prijevoznu (Pothvat pojasa i puta – BRI) i komunikacijsku (Huawei, 5G) podlogu. Usto, većina zemalja u razvitku se je počela industrijalizirati na temelju vlastitih energenata i sirovina te je počela nakupljati vlastiti, nacionalni kapital. Zemlje u razvitku se tijesno međusobno politički i gospodarski povezuju te čine Svjetsku većinu, koja stvara ozbiljnu prevagu nad Zapadom.

Takav razvitak u političkom i gospodarskom svijetu je učinak globalizacije poslovanja korporacija, koju je bila smislila i upriličila Amerika. Međutim, globalizacija poslovanja korporacija je više pomogla zemljama u razvitku, nego zapadnim zemljama. Zato Amerika već dobro desetljeće nastoji razgraditi globalizaciju poslovanja korporacija, kako bi u svijetu suzbila politički i gospodarski utjecaj Kine i ostalih zemalja udruge BRICS. Amerika se pod predsjednikom Trumpom nastoji zatvoriti u svoju polukuglu ili hemisferu svijeta i to zloporabom Monroeove zamisli (1823.) o sprječavanju europskih sila, da prave međudržavne saveze u Srednjoj i Južnoj Americi ili da vojno zaposjedaju dijelove tog prostora. Predsjednik Trump sad nastoji voditi politiku svih država polukugle.

Amerika je izgubila svjetsko gospodstvo, ali i nadalje postupa kao svjetski hegemom ili kao carevina. Sadašnja Amerika se ponaša kao carski Rim, koji je rabio vojno nasilje, koje nije rabio republikanski Rim. Republikanski Rim je vodio tri „punska“ (kartažanska, feničanska) rata. Prvi punski rat (264.-261.) je izazvala Kartaga širenjem svojeg prostora na Siciliji na štetu rimskog posjeda na tom otoku. U Drugomu punskom ratu (218.-201.) Rim se je ponovo branio nakon što je Hanibal prešao Pirineje i Alpe te se je utaborio nadomak gradu Rimu. Rimska republika nije napadala.

Treći kartažanski rat (149.-146.) upriličio je Rim, koji je proglasio ugrozu od postojanja Kartage. Rimski senator Marcus Cato (234.-149.), koji je preminuo upravo u godini napada na Kartagu, u senatu je kod svakog govora ponavljao riječi: „Ceterum censeo Carthaginem esse delendam.“ (Tako postupa i Trumpova Amerika, koja vidi ugrozu svoje države u svim dijelovima svijeta. Amerika je navodno ugrožena na Grenlandu i Kubi te u Iranu, Kolumbiji, Meksiku, Nigeriji, Rusiji, Siriji i u mnogim drugima područjima svijeta.) U vrijeme napada na Kartagu rimska je republika već bila na izdisaju. Zanimljivo je to, da je Rim 146. godine prije Isusa kad je svršio Treći punski rat u bitci kod Korinta pobijedio združenu grčku vojsku i počeo zauzimanje Grčke.

Rim je poslije osvajanja Kartage i Grčke počeo osvajanje Sredozemlja i obližnjih prostora. Svrha osvajanja tadašnjeg zapadnog svijeta – Kina je uvijek imala svoj svijet u kojemu je bila Središnja kraljevina – bilo je zauzimanje prostora te ljudskog i prirodnog blaga, koje je postojalo ili je bilo stvoreno na njemu (mramor, vrijedne kovine, krvožedne životinje i ljude koji su u Rimu postajali robovima). Carevi bi pri povratku svojih vojnih postrojbi upriličili povorke s dovučenim ili donesenim plijenom, kako bi pokazali, da je osvajanje tuđeg prostora bilo isplatljivo i da je ulog u vojne pothvate donio „predviđenu potrošnju“. (U naše dane američki je predsjednik pokazao Njujorčanima ugrabljenog venezuelanskog predsjednika Nikolasa Madura vozeći ga sputanog gradom u otvorenom autobusu.)

Poduzetnik Donald Trump bio je opsjednut gradnjom i kupnjom nekretnina. Trump ima značajne posjede u New Yorku i Miamiju te posjed na otoku Mar-a-Lago. Trumpova kuća na tom otoku ima 126 soba, koje skupa imaju gotovo 6.000 četvornih metara. Donald Trump ima Organizaciju Trump, sa sjedištem u New Yorku, koja ima više od 250 pridruženih poduzeća, koja se bave ulaganjem u hotele, stambene zgrade, posjede za prodaju, igrališta za golf te njihovim posjedovanjem, upravljanjem i razvitkom. Organizacija Trump ima u vlasništvu najmanje 15 igrališta za golf na tri kontinenta, u Americi, Aziji i u Europi.

Kao što je poduzetnik Donald Trump bio obuzet namicanjem nekretnina, tako je američki predsjednik Trump obuzet namicanjem dodatnog prostora za Sjedinjene Američke Države. Dio tog prostora Americi je navodno potreban za zaštitu američke države, a dio za iskorištavanje ljudi i prirodnog blaga za američke poslovne korporacije. Zauzimanje Grenlanda jamčilo bi zaštitu Amerike, jer bi Grenland – ako ga Amerika ne bi zauzela – navodno postao plijen Rusije i Kine, koje bi s Grenlanda ugrožavale Ameriku. Moguće američko zauzimanje Venezuele, trebalo bi poslužiti iskorištavanju venezuelanske nafte, ali se velike američke naftne korporacije plaše ulaganja u Venezuelu. Američki predsjednik je izjavio, da bi on osobno s računa u inozemstvu upravljao zaradom od prodaje te nafte.

U nedavnom razgovoru s dopisnicima New York Timesa u Bijeloj kući predsjednik Trump je rekao, da njemu za upravljanje Amerikom nisu potrebni ni međunarodno pravo ni načela Ujedinjenih naroda. Izrijekom je rekao, da su „njemu za upravljanje Amerikom dostatni njegova osobna moralnost i njegov um, a ne međunarodni zakoni“. Amerika je od Drugoga svjetskog rata upravljala svijetom putem neobjavljenih pravila („svjetski poredak utemeljen na pravilima“), a sad joj ne trebaju nikakva pravila i nikakvi međunarodni zakoni. Po Trumpu, svijetom bi trebala upravljati američka samovolja.

Svijet koji se je temeljito promijenio od svršetka Drugoga svjetskog rata (1945.) i čak od svršetka Hladnog rata (1990./1991.) prati s velikim snebivanjem Trumpove besmislice, ali se u isto vrijeme plaši i mogućeg Trumpova izljeva nerazboritog geopolitičkog postupanja, koje bi bilo posljedicom Trumpove samovolje, njegove neukosti te njegova slabog poznavanja povijesti svijeta i skrivenih geopolitičkih sila, koje djeluju u svijetu. Hoće li Donald Trump imati dovoljno vremena, da provede svoj nedomišljeni i opaki naum?

Continue Reading