Zdravko Mršić – Konsenzus

Ovaj se osvrt kao i većina mojih novijih osvrta isto bavi jednom značajkom sadašnjeg svijeta. Osvrt se bavi kineskim domaćim velepothvatima i slijednim izvozom takvih pothvata diljem svijeta. Poticaj za pisanje ovakvog i ovog osvrta dalo mi je izvješće o gradnji golemog broja spalionica otpada u Kini, koje su smanjile odlaganje otpada na posebna odlagališta na samo 13% ukupno stvaranog otpada.

Osvrt će se baviti kineskom gradnjom tunela, mostova i morskih luka; gradnjom spalionica; gradnjom zračnih luka u teško pristupačnim planinskim područjima; pravljenjem umjetnih otoka; te upravljanjem pretovarom u morskim lukama. Kako bi mogle izvoditi gradbene pothvate ili upravljati iznimno prometnim morskim lukama, kineske korporacije su smislile novu tehnologiju i napravile goleme strojeve i dizalice, koji bez velike muke i bez mnogo tegobnog ljudskoga rada mogu izvoditi radove u kratkom i zapanjujućem vremenu odnosno brzo obavljati pretovar tereta u morskim lukama. Na drugoj strani, kinesko gradbeno izumiteljstvo privlači pozornost političkih vlasti i poslovnih zavoda u tuđim zemljama, koji bi htjeli da se i kod njih izvode divovski pothvati poput kineskih.

Kineske gradbene korporacije rabe za bušenje tunela goleme strojeve, koji probijaju tunelske cijevi, pripravljaju za odvoz krhotine nastale bušenjem, postavljaju oplatu za lijevanje stijena tunela, uređuju pročelja tunela i obavljaju pripravu za postavljanje vodova u tunel. Tuneli osim za prolaz cesta i željezničkih pruga služe i za dovod i odvod vode u elektranama, za postavljanje gradskih i industrijskih vodova te kao skloništa za ljude, zrakoplove i osjetljivu opremu. Kineske korporacije su sprva rabile strojeve za bušenje tunela (TBM) njemačke korporacije Herrenknecht AG, koje obično imaju promjer do 19 metara, a masu od 1.100 do 4.000 tona. Kina je nedavno napravila stroj za bušenje tunela Jianghai, koji ima promjer 16 metara, glavu za bušenje sa stalnim magnetima, sjetila za ugađanje brzine bušenja ovisno o sastavu tla te duljinu 142 metra i težinu 5.000 tona.

Kineske korporacije napravile su goleme strojeve za polaganje nosača mostova na izgrađene stupove, koje nose cijeli most. Stupovi za mostove znaju biti napravljeni uz uporabu tromjernog tiskanja (3-D printing). Strojeve za polaganje nosača mosta napravila je korporacija Hanjiang Heavy Industry Co, koja je podružnica Kineskih željeznica. Strojevi su teški 1.000 tona, dugački su do 120 metara, visoki su 10 metara i u sebi imaju do 15.000 dijelova. Strojevi mogu polagati nosače teške do 120 tona i polagati dvoje tračnice kod gradnje željezničkih mostova. Strojevi mogu raditi i u mraku, jer imaju sjetila koja im to omogućuju. Brzina uzdužnog gibanja stroja je 4,6 m/min. Digitalni nadzorni sustav ima daljinsko i samostalno upravljanje, koje omogućuje smještanje nosača mosta uz veliku točnost.

Kina je 2019. godine izgradila planinsku zračnu luku Chongqing Wushan na nadmorskoj visini 1.771 metar, pri čemu je eksplozivom razoren vrh planine visoke 2.000 metara. Zračna luka poslužuje gradove Chongqing i Wushan, koji su povezani brzinskom prugom s dva kolosijeka i vlakovima brzine 300 km/sat. Mimo uvriježenog običaja željeznička postaja nije napravljena ispod zračne luke, nego uz dvoranu zračen luke. Područje Chongqing-Wushan prošle je godine posjetilo 300 milijuna ljudi, koji usput mogu vidjeti i branu Triju riječnih tjesnaca (Three Georges Dam).

U Kini su minulih godina izgrađene mnoge spalionice otpada. Prva je napravljena u „digitalnom“ gradu Šenženu. Spalionica dobiva struju s naponskih ploča na njezinu krovu. Spaljivanjem otpada dobiva se struja kojom se napaja električna mreža. Struja koja se dobije spaljivanjem otpada peterih kućanstava može jedno od njih opskrbljivati strujom, a otpad pritom potpuno nestaje. U Kini su s vremenom izgrađene stotine spalionica, od kojih neke rade smanjenom snagom, jer za njih nema dovoljno otpada.

Kina odnedavno gradi morsku luku na umjetnom otoku Yangshan u blizini Šangaja. Luka će biti povezana s kopnom mostom duljine 32,5 kilometara. Luka će služiti rasterećenju sadašnje luke Šangaj, a bavit će se pretovarom brodskih spremnika uobičajene veličine (TEU). Luka već ima devet vezova ukupne duljine obale 3.000 metara, a uskoro će se izgraditi još sedam vezova pa će ukupna duljina lučke obale uskoro biti 4,6 kilometara. Kad bude potpuno napravljena luka će godišnje pretovarati 120 milijuna spremnika. Dubina mora oko otoka je 15 metara pa će u luku moći pristajati najveći spremnički brodovi. Luka ima samohodne dizalice, kojima upravlja umjetna umnost. Ostala lučka vozila su također samohodna i rabe umjetnu umnost.

Minulih godina Kina je napravila nekoliko umjetnih otoka u Južnokineskom moru. Na nekim od tih otoka napravljene su vojne morske luke, a na nekima vojne zračne luke. Za pravljenje takvih otoka kineske korporacije napravile su jaružare, brodove koji s dna mora grabe pijesak i izbacuju ga na mjesto, na kojemu se pravi otok. Jaružari su obično dugački 130 metara. Međutim, Kinu je nadigrao Vijetnam, koji je isto u Južnokineskom moru napravio brojne male umjetne otoke.

Vrijedno je spomenuti kinesku vještinu upravljanja lukama, posebice lukama koje se bave pretovarom spremnika (TEU). U Kini postoje 34 velike luke i oko 2.000 manjih luka. Kineske korporacije su se uvježbale u pretovaru spremnika te za to napravile velike dizalice i primjerene računalne programe. Kina pod svojom upravom ima luke na svim kontinentima osim na Antarktiku. U svijetu je pod kineskom djelomičnom ili potpunom upravom sredinom 2024. godine bilo 115 luka. U nekim od tih luka kineske korporacije stekle su pravo vlasništva ili upravljanja, jer su ih sagradile. Prije su kineske korporacije imale pod upravom 129 luka. U 17 sadašnjih inozemnih luka kineske korporacije imaju većinsko pravo upravljanja, a u 14 postoji mogućnost uporabe luka i u vojne svrhe. Kineske korporacije su stekle pravo upravljanja temeljem iskustva stečenog u domaćim lukama te prikladnim dizalicama i računalnim programima za njihovo upravljanje.

U Kini je razvijena industrija teških strojeva za uporabu u gradovima, među koje valja ubrojiti vatrogasna vozila, kojih ljestve dosežu visini 95 metara, imaju prostrane košare i na tlu zauzimaju razmjerno mali prostor. Prvo takvo vozilo je nedavno isporučeno u Veliku Britaniju i to po cijeni upola nižoj od zapadnih. U Kini se prave i drugi strojevi za uporabu u gradovima. Za sve teške strojeve kineska korporacije imaju svoje patente (zaštićene izume).

SAD i njihovi poslušni zapadni i tihooceanski saveznici već godinama – od prvog Trumpova predsjedničkog razdoblja – nastoje zakočiti tehnološki razvitak Kine. To je bio jedan od razloga nastojanja Kine, da ona postane samodostatna u glavnim industrijskim granama. Kina je prisilno postala samodostatna u proizvodnji vojnih i trgovačkih zrakoplova, podmornica, poluvodiča, strojeva za nanošenje integriranih kola na „hostije“, temeljnih računalnih programa za mobilne telefone i računala, fotonaponskih ploča i vjetrenih turbina te u smišljanju i pravljenju poluvodiča i pripadnih programa za umjetnu umnost. (U Kini su nedavno proizvedena analogna integrirana kola za umjetnu umnost, koja rabe znatno manje električne struje od digitalnih kola proizvedenih u Kini i na Zapadu.) Ne treba naglasiti kinesku skrb za sirovinske i industrijske opskrbne mreže.

Razvitak vlastite tehnologije u suvremenim industrijskim granama omogućio je kineskim državnim i privatnim korporacijama, da diljem svijeta pružaju tvarne, a ne izmišljene umne i mrežne usluge. Pružanje mrežnih usluga na Zapadu služi ponajviše razbibrizi i zabavi.

Continue Reading

Ovaj se osvrt kao i većina mojih novijih osvrta isto bavi jednom značajkom sadašnjeg svijeta. Osvrt se bavi kineskim domaćim velepothvatima i slijednim izvozom takvih pothvata diljem svijeta. Poticaj za pisanje ovakvog i ovog osvrta dalo mi je izvješće o gradnji golemog broja spalionica otpada u Kini, koje su smanjile odlaganje otpada na posebna odlagališta na samo 13% ukupno stvaranog otpada.

Osvrt će se baviti kineskom gradnjom tunela, mostova i morskih luka; gradnjom spalionica; gradnjom zračnih luka u teško pristupačnim planinskim područjima; pravljenjem umjetnih otoka; te upravljanjem pretovarom u morskim lukama. Kako bi mogle izvoditi gradbene pothvate ili upravljati iznimno prometnim morskim lukama, kineske korporacije su smislile novu tehnologiju i napravile goleme strojeve i dizalice, koji bez velike muke i bez mnogo tegobnog ljudskoga rada mogu izvoditi radove u kratkom i zapanjujućem vremenu odnosno brzo obavljati pretovar tereta u morskim lukama. Na drugoj strani, kinesko gradbeno izumiteljstvo privlači pozornost političkih vlasti i poslovnih zavoda u tuđim zemljama, koji bi htjeli da se i kod njih izvode divovski pothvati poput kineskih.

Kineske gradbene korporacije rabe za bušenje tunela goleme strojeve, koji probijaju tunelske cijevi, pripravljaju za odvoz krhotine nastale bušenjem, postavljaju oplatu za lijevanje stijena tunela, uređuju pročelja tunela i obavljaju pripravu za postavljanje vodova u tunel. Tuneli osim za prolaz cesta i željezničkih pruga služe i za dovod i odvod vode u elektranama, za postavljanje gradskih i industrijskih vodova te kao skloništa za ljude, zrakoplove i osjetljivu opremu. Kineske korporacije su sprva rabile strojeve za bušenje tunela (TBM) njemačke korporacije Herrenknecht AG, koje obično imaju promjer do 19 metara, a masu od 1.100 do 4.000 tona. Kina je nedavno napravila stroj za bušenje tunela Jianghai, koji ima promjer 16 metara, glavu za bušenje sa stalnim magnetima, sjetila za ugađanje brzine bušenja ovisno o sastavu tla te duljinu 142 metra i težinu 5.000 tona.

Kineske korporacije napravile su goleme strojeve za polaganje nosača mostova na izgrađene stupove, koje nose cijeli most. Stupovi za mostove znaju biti napravljeni uz uporabu tromjernog tiskanja (3-D printing). Strojeve za polaganje nosača mosta napravila je korporacija Hanjiang Heavy Industry Co, koja je podružnica Kineskih željeznica. Strojevi su teški 1.000 tona, dugački su do 120 metara, visoki su 10 metara i u sebi imaju do 15.000 dijelova. Strojevi mogu polagati nosače teške do 120 tona i polagati dvoje tračnice kod gradnje željezničkih mostova. Strojevi mogu raditi i u mraku, jer imaju sjetila koja im to omogućuju. Brzina uzdužnog gibanja stroja je 4,6 m/min. Digitalni nadzorni sustav ima daljinsko i samostalno upravljanje, koje omogućuje smještanje nosača mosta uz veliku točnost.

Kina je 2019. godine izgradila planinsku zračnu luku Chongqing Wushan na nadmorskoj visini 1.771 metar, pri čemu je eksplozivom razoren vrh planine visoke 2.000 metara. Zračna luka poslužuje gradove Chongqing i Wushan, koji su povezani brzinskom prugom s dva kolosijeka i vlakovima brzine 300 km/sat. Mimo uvriježenog običaja željeznička postaja nije napravljena ispod zračne luke, nego uz dvoranu zračen luke. Područje Chongqing-Wushan prošle je godine posjetilo 300 milijuna ljudi, koji usput mogu vidjeti i branu Triju riječnih tjesnaca (Three Georges Dam).

U Kini su minulih godina izgrađene mnoge spalionice otpada. Prva je napravljena u „digitalnom“ gradu Šenženu. Spalionica dobiva struju s naponskih ploča na njezinu krovu. Spaljivanjem otpada dobiva se struja kojom se napaja električna mreža. Struja koja se dobije spaljivanjem otpada peterih kućanstava može jedno od njih opskrbljivati strujom, a otpad pritom potpuno nestaje. U Kini su s vremenom izgrađene stotine spalionica, od kojih neke rade smanjenom snagom, jer za njih nema dovoljno otpada.

Kina odnedavno gradi morsku luku na umjetnom otoku Yangshan u blizini Šangaja. Luka će biti povezana s kopnom mostom duljine 32,5 kilometara. Luka će služiti rasterećenju sadašnje luke Šangaj, a bavit će se pretovarom brodskih spremnika uobičajene veličine (TEU). Luka već ima devet vezova ukupne duljine obale 3.000 metara, a uskoro će se izgraditi još sedam vezova pa će ukupna duljina lučke obale uskoro biti 4,6 kilometara. Kad bude potpuno napravljena luka će godišnje pretovarati 120 milijuna spremnika. Dubina mora oko otoka je 15 metara pa će u luku moći pristajati najveći spremnički brodovi. Luka ima samohodne dizalice, kojima upravlja umjetna umnost. Ostala lučka vozila su također samohodna i rabe umjetnu umnost.

Minulih godina Kina je napravila nekoliko umjetnih otoka u Južnokineskom moru. Na nekim od tih otoka napravljene su vojne morske luke, a na nekima vojne zračne luke. Za pravljenje takvih otoka kineske korporacije napravile su jaružare, brodove koji s dna mora grabe pijesak i izbacuju ga na mjesto, na kojemu se pravi otok. Jaružari su obično dugački 130 metara. Međutim, Kinu je nadigrao Vijetnam, koji je isto u Južnokineskom moru napravio brojne male umjetne otoke.

Vrijedno je spomenuti kinesku vještinu upravljanja lukama, posebice lukama koje se bave pretovarom spremnika (TEU). U Kini postoje 34 velike luke i oko 2.000 manjih luka. Kineske korporacije su se uvježbale u pretovaru spremnika te za to napravile velike dizalice i primjerene računalne programe. Kina pod svojom upravom ima luke na svim kontinentima osim na Antarktiku. U svijetu je pod kineskom djelomičnom ili potpunom upravom sredinom 2024. godine bilo 115 luka. U nekim od tih luka kineske korporacije stekle su pravo vlasništva ili upravljanja, jer su ih sagradile. Prije su kineske korporacije imale pod upravom 129 luka. U 17 sadašnjih inozemnih luka kineske korporacije imaju većinsko pravo upravljanja, a u 14 postoji mogućnost uporabe luka i u vojne svrhe. Kineske korporacije su stekle pravo upravljanja temeljem iskustva stečenog u domaćim lukama te prikladnim dizalicama i računalnim programima za njihovo upravljanje.

U Kini je razvijena industrija teških strojeva za uporabu u gradovima, među koje valja ubrojiti vatrogasna vozila, kojih ljestve dosežu visini 95 metara, imaju prostrane košare i na tlu zauzimaju razmjerno mali prostor. Prvo takvo vozilo je nedavno isporučeno u Veliku Britaniju i to po cijeni upola nižoj od zapadnih. U Kini se prave i drugi strojevi za uporabu u gradovima. Za sve teške strojeve kineska korporacije imaju svoje patente (zaštićene izume).

SAD i njihovi poslušni zapadni i tihooceanski saveznici već godinama – od prvog Trumpova predsjedničkog razdoblja – nastoje zakočiti tehnološki razvitak Kine. To je bio jedan od razloga nastojanja Kine, da ona postane samodostatna u glavnim industrijskim granama. Kina je prisilno postala samodostatna u proizvodnji vojnih i trgovačkih zrakoplova, podmornica, poluvodiča, strojeva za nanošenje integriranih kola na „hostije“, temeljnih računalnih programa za mobilne telefone i računala, fotonaponskih ploča i vjetrenih turbina te u smišljanju i pravljenju poluvodiča i pripadnih programa za umjetnu umnost. (U Kini su nedavno proizvedena analogna integrirana kola za umjetnu umnost, koja rabe znatno manje električne struje od digitalnih kola proizvedenih u Kini i na Zapadu.) Ne treba naglasiti kinesku skrb za sirovinske i industrijske opskrbne mreže.

Razvitak vlastite tehnologije u suvremenim industrijskim granama omogućio je kineskim državnim i privatnim korporacijama, da diljem svijeta pružaju tvarne, a ne izmišljene umne i mrežne usluge. Pružanje mrežnih usluga na Zapadu služi ponajviše razbibrizi i zabavi.

Continue Reading