Zdravko Mršić – Konsenzus

Ovaj se moj osvrt kao i dva nedavna isto bavi Kanadom. Osvrt se posebice bavi novim ustrojem Kanade, koji nije sračunat samo na prestanak ovisnosti Kanade o američkom tržištu i o američkoj politici, nego i na pretvaranje Kanade u istinsku gospodarsku i političku velesilu.

Godine 2024. ukupna razmjena proizvoda i usluga Kanade i Amerike premašila je jedan trilijun američkih dolara. U robnoj razmjeni, koja je iznosila 766 milijardi dolara Kanada je imala višak od 102 milijarde dolara. U razmjeni usluga prevaga je bila na američkoj strani. Na Ameriku je otpadalo 76% ukupnog kanadskog izvoza i 62% ukupnog kanadskog uvoza. Navedeni podatci nedvojbeno pokazuju veliku ovisnost kanadskog gospodarstva o američkom tržištu.

Takvi gospodarski odnosi Amerike i Kanade su se potezali desetljećima, ali se je ove godine u vrlo kratkom vremenu dogodila velika preobrazba u gospodarskim i političkim odnosima tih dviju zemalja. Vladimir Iljič Lenjin je navodno rekao, da „postoje desetljeća u kojima se ništa ne dogodi, ali postoje tjedni u kojima se dogode desetljeća“. U američko-kanadskim odnosima nije bilo promjene doslovce desetljećima (poslije Drugoga svjetskog rata), ali se je u malo tjedana dogodila silna, revolucionarna promjena. Kanada je uistinu u političkom i geopolitičkom prevratu.

Kanada poduzima veliki politički i geopolitički zahvat koji će je pretvoriti u pravu svjetsku gospodarsku i političku velesilu. Za uspjeh tog zahvata prvobitno jamči golemi kanadski zemljopisni prostor, koji je bogat prirodnim blagom, posebice u usporedbi s Amerikom, koja je svoje blago djelomice iscrpila.

(Amerika ima velike pričuve nafte, ali obujam proizvodnje nafte bitno ovisi o svjetskim cijenama tog energenta, jer se u Americi nafta uvelike dobiva iz škriljevca skupim postupkom, koji traži puno kapitala i rada. Sad američki upravni ustroj moljaka Kanadu, da Americi obnovi isporuke nafte, ali je Kanada već sklopila ugovore za prijevoz nafte na tihooceansku obalu za prodaju Kini, Japanu u Južnoj Koreji. Amerika je gotovo potpuno iscrpila svoja nalazišta boksita i ima samo 1% svjetskih pričuva.)

Kanada za Amerikom znatno zaostaje u broju stanovnika, ali se njezino pučanstvo brzo povećava. Godine 1980. Kanada je imala 24 milijuna stanovnika. Te je godine porast pučanstva bio 244 tisuće ili 1%. Te se je godine u Kanadu uselilo 57 tisuća tuđih ljudi. Godine 2000. Kanada je imala 31 milijun stanovnika uz povećanje od 285 tisuća stanovnika, što prirodnim prirastom što useljavanjem. Po procjenama, sad Kanada ima 40 milijuna stanovnika. Po meni, ako uspije osamostaljenje Kanade od Amerike, nema razloga da mnogi useljenici ne dolaze radije u Kanadu, nego u Ameriku.

Nova kanadska vlada pod Markom Carneyjem prihvatila se je promjene zastarjelog kanadskog političkog sustava, u kojemu je dosad vladala samostalnost ili proizvoljnost politike vlada deset jedinačnih pokrajina (Alberte, Britanske Kolumbije, Manitobe, New Brunswicka, Nove Škotske, Ontarija, Otoka Kneževića Edwarda, Quebeca, Grada Quebeca i Saskatchewana).

Vlast je u Kanadi više raspačana, nego u bilo kojoj drugoj državi. Pokrajine raspolažu poreznom i zakonodavnom samostalnosti, koja premašuje pokrajinsku samostalnost u bilo kojoj drugoj državi. Odluke jedinačnih pokrajina često nose posljedice i izvan njihovih granica i granica Kanade. (Nedavno je pokrajina Ontario odlučila, da neće isporučivati električnu struju Americi.)

Jedno od područja u kojemu će središnja vlada posebno djelovati je iskorištavanje prirodnih izvora. Dosad su nad prirodnim izvorima ovlast imale pokrajinske vlasti, iako njihovo iskorištavanje nosi posljedice za gospodarstvo i okoliš ostalih pokrajina. To posebice vrijedi, ako jedna pokrajinska vlada potpuno iscrpi svoje prirodne izvore.

Kanadski okoštali ustav iz 1867. godine ne dopušta značajne promjene u ovlastima središnje vlade i pokrajinskih vlada. Međutim, odgovor kanadskih građana na američki namet trošarina i na pobačeno pripojenje Americi cijele Kanade kao savezne države pokazuje, da oni žele nastupati kao cjelina ili kao narod. Nasrtljivost Amerike prema Kanadi otvara nove mogućnosti saveznoj vladi u Otavi uključujući i mogućnost promjene ustava. Ipak, ključnu ulogu u povezivanju kanadskog pučanstva u narod imat će postavljanje kanadske nacionalne prijevozne, energetske, komunikacijske i upravne podloge. U Kanadi se vlast neće moći usredotočiti, ali će se moći uspostaviti skupna načela, a ne skupna pravila ponašanja

(Ponovit ću, da je prvi car obnovljene kineske carevine Čin Ši Huang (221.-210.) stvorio kineski narod povezujući pučanstvo Kine putem (1) stvaranja cjelovite cestovne i riječne prijevozne podloge, (2) uspostave cjelovitog sustava mjera za prostor, težinu i obujam te (3) zamjene sedam različitih slikovnih pisama jednim.)

U prvom prijašnjem osvrtu o preobrazbi Kanade pod naslovom Kanadski politizam pisao sam u pojačanoj ulozi države u Kanadi. U drugomu, koji je bio naslovljen Nova Kanada pisao sam o strategijskim ugovorima, koje su šest država udruge BRICS i Švicarska sklopile s Kanadom, kako bi zaobišle plaćanje uvoznih trošarina kod prodaje svojih proizvoda u Ameriku skrivanjem iza ugovora USMCA (United States-Mexico-Canada). Spomenuo sam i to, da je Brazil ponudio Kanadi članstvo u Mercosuru (Južnom slobodnom tržištu).

Osim što je od Kanade zahtijevao ili Kanadi nametao njezino uključenje u SAD američki je predsjednik htio nasilu kupiti cijeli otok Grenland. Međutim, kanadski premijer Carney za posjeta Europskoj uniji koncem lipnja ove godine nije samo zagovarao jačanje gospodarskih i političkih odnosa EU i Kanade, nego je i tražio suradnju dviju političkih zajednica u obrani Grenlanda od američke napasti.

Budući da Grenland obiluje prirodnim blagom, Kanada je odlučila, da će se i ona uključiti u gospodarski razvitak Grenlanda. Kanada je počela ulagati 3,5 milijardi američkih dolara u istraživanje i crpljenje rudnog blaga Grenlanda, jer se je i ona kao Grenland bila našla pod napadom Amerike. Kanada je s Grenlandom napravila sigurnosni sporazum, koji jača odredbe članka 5 Atlantskog ugovora o skupnoj obrani napadnute države. Kanada će redovito opskrbljivati Grenland potrebnim sigurnosnim obavijestima. Kanada i Grenland moraju djelovati skupa. Zato se Kanada iz susjede pretvara u ortakinju Grenlanda.

Ipak, za gospodarstvo Grenlanda je važan i početak vađenja rijetke zemlje i izlučivanje iz nje dragocjenih kovina. Kina će po važećem strategijskom ugovoru omogućiti Kanadi izlučivanje dragocjenih kovina iz njezine rijetke zemlje, pri čemu će se obaviti i prijenos kineske tehnologije kanadskim korporacijama. Tako se je i Kina neizravno uključila u zaštitu Grenlanda.

SAD su svojom nasrtljivošću potaknule buđenje kanadske politike. Usklađeni odgovor savezne kanadske vlade, pokrajinskih vlada i kanadskog pučanstva ne upućuje samo na stvaranje kanadskog naroda, nego i na stvaranje svjetske velesile Kanade. To je sukladno spomenutoj Lenjinovoj izreci. Kanada ne postaje svjetskom velesilom nametanjem trošarina i postavljanjem drugih trgovinskih pregrada, nego svestranom gospodarskom i političkom suradnjom, kakva je potrebna našoj globaliziranoj vrsti. Novi geopolitički stav Kanade poučan je i za američko političko vodstvo. Sadašnja Amerika nema čemu poučiti svijet.

Prije se je često rabila izreka: „Ne diraj lava dok spava!“ Trošarine su probudile Kanadu.

Continue Reading