Je li Indija (konačno) odabrala stranu?
Ovaj se osvrt za razliku od većine mojih novijih osvrta bavi jednim događajem te važnom promjenom, koju bi taj događaj mogao donijeti. Osvrt se bavi iznenadnim, ali i dužno očekivanim sastankom indijskog premijera Narendre Modija i kineskog predsjednika Ši Đinpinga. Sastanak će se dogoditi 31. kolovoza ili 1. rujna kad će se u gradu Tianđinu u Kini održati sastanak na vrhuncu Šangajske organizacije za suradnju. Očekuje se, da će sastanak prvaka Indije i Kine voditi zbližavanju tih dviju država. Možda bi bilo pravednije napisati, da bi sastanak mogao potaknuti Indiju, da se približi Kini i da dublje uroni u BRICS.
Očekivani sastanak predsjednika Šija i premijera Modija bio bi prvi sastanak te dvojice istinskih državnika nakon sedam godina. Kako bi se taj sastanak dobro pripravio i kako bi se obnovio razgovor Indije i Kine na visokoj razini, kineski ministar vanjskih poslova Wang Ji posjetio je 18. i 19. kolovoza New Delhi. Prvo je razgovarao sa savjetnikom za nacionalnu zaštitu Ajitom Dovalom i to je bio njihov 24. sastanak. Indijski ministar vanjskih poslova S. Jaishankar (Subrahmanyam) obradovao je ministra Wanga izjavom, da je „Tajvan dio Kine“. Premijer Modi je rekao ministru Wangu, da „ga posebno veseli što će za vrijeme sastanka na vrhuncu Šangajske organizacije za suradnju imati prigodu izravno razgovarati s predsjednikom Šijem“. Očito je, da je posjet ministra Wanga New Delhiju stvorio dobro ozračje u odnosima Indije i Kine.
Zanimljivo je vremenski poredati sastanke na vrhuncu, koje je premijer Modi imao proteklih godina s čelnicima SAD i Kine. Premijer Modi prvo je posjetio Kinu početkom rujna 2016. godine kad je sudjelovao na sastanku Skupine dvadeset (G20) u gradu Hangzhouu. Premijer Modi je zatim posjetio SAD koncem lipnja 2017. godine u prvom polugodištu predsjedanja Amerikom Donalda Trumpa. To je bio sastanak, koji je američki predsjednik uporabio za privlačenje premijera Modija na američku stranu. U tomu je predsjednik Trump uvelike uspio, jer je na sastanku održanom u Manili u studenomu 2017. godine Indija potvrdila svoju pripadnost obnovljenom Četverostranom sigurnosnom dijalogu (QUAD).
[Četverostrani sigurnosni dijalog uspostavljen je početkom 2007. godine na prijedlog japanskog premijera Shinzoa Abea, kako bi Australija, Japan i SAD uspostavili sigurnosne odnose s Indijom. Suradnja se je očitovala prvobitno u zajedničkim pomorskim vježbama. (Premijer Abe je napravio QUAD 1.0 poslije udarca cunamija 2004. godine.) Australija je 2008. godine istupila iz QUAD-a, jer je ta ustanova imala izrazito protivkineski značaj, a tadašnji premijer Australije Kevin Rudd je nastojao njegovati dobre odnose s Kinom. QUAD je tad prestao postojati, ali je ponovo uspostavljen u Manili.]
Premijer Modi je bio u neslužbenom posjetu Kini koncem travnja 2018. godine u gradu Wuhanu, gdje su predsjednik i premijer razmijenili poglede o temeljnim pitanjima odnosa Kine i Indije, o glavnim svjetskim pitanjima te iznijeli svoje viđenje razvitka svojih naroda i razvitka stanja u svijetu. Premijer Modi je ponovo posjetio SAD koncem rujna 2019. godine tijekom zasjedanja Glavne skupštine UN, kad mu je predsjednik Trump 22. rujna upriličio veleban skup u Houstonu u Texasu. Tad se je premijer obratio mnoštvu od pedeset tisuća doseljenika iz Indije.
Odnose Kine i Indije godinama remeti granični prijepor u području Istočnog Ladaka, koji se je pojačavao godinama. U proljeće 2020. godine Kina je uz granicu na nadmorskoj visini od 4.500 metara rasporedila oko 50.000 graničara i vojnika, koji su se bili suočili s približno istim brojem indijskih vojnika i policajaca. To je područje dotad svojatala i nadzirala Indija. Indijske snage su zaustavile daljnji prodor kineskih snaga. Savjetnik za nacionalnu zaštitu Ajit Doval i ministar Wang sad su zajedno izjavili, da je „granica mirna“.
Kina je koncem mjeseca srpnja ove godine počela gradnju brane za buduću hidroelektranu na rijeci Yarlung Tsangpo u blizini indijske granice. Rijeka Yarlung Tsangpo ulazi u Indiju kao Brahmaputra. Radove je otvorio kineski premijer Li Qiang. Elektrana bi trebala proizvoditi 300 milijardi kilowatsati godišnje, a stajala bi oko 170 milijardi dolara. To bi bila najveća hidroelektrana na svijetu.
Izgradnja brane izazvala je uzbunu u Indiji i Bangladešu, jer Brahmaputra opskrbljuje vodom Sjeveroistočnu Indiju i Bangladeš. Promjena vodostaja rijeke Brahmaputre može donijeti nepredvidljive posljedice za poljoprivredu i za opskrbu pučanstva vodom. Očito je, da Kina nije unaprijed obavijestila Indiju o gradnji brane i hidroelektrane. Kako bi odvratila Kini, Indija razmišlja o gradnji brane i hidroelektrane na rijeci Brahmaputri, koju obližnji narodi nazivaju i Siang, Luit ili Jamuna.
Sadašnje približavanje Indije i Kine izazvano je američkim nametom opakih uvoznih trošarina Indiji, koje iznose 50% vrijednosti uvezene robe. Očito je, da iza cijelog nacrta nameta trošarina stoji politička nakana Amerike. Mnogi politolozi smatraju, da je namet trošarina Indiji bio „slamka koja je devi slomila leđa“. Indija je američki namet trošarina shvatila kao napad na svoje dostojanstvo i na svoju suverenost.
Da je u nametu trošarina Indiji riječ o političkom kroćenju Indije, a ne o sređivanju trgovinskih odnosa dviju država pokazuje razmjena dobara i usluga između Indije i Amerike. Ukupna razmjena između SAD i Indije iznosila je 2024. godine 212 milijardi američkih dolara, a razmjena tvarnih proizvoda 129 milijardi dolara. SAD su u Indiju izvezle 42 milijarde dolara, a iz Indije uvezle 87 milijardi dolara. Razmjena usluga bila je potpuno uravnotežena. Predsjednik Trump tvrdi, da sve države s kojima SAD imaju manjak u razmjeni iskorištavaju ili zakidaju njegovu državu. (Velika stavka u indijskom izvozu u SAD su „generički“ lijekovi, koje američke korporacije ne želi proizvoditi, jer nose malu zaradu.)
Trošarine kakve su pogodile indijski uvoz u SAD pogodile su i Brazil. Kad je brazilski predsjednik Lula da Silva odbio traženje američkog predsjednika, da Brazil obustavi kazneni progon prijašnjeg predsjednika Jaira Bolsonara Brazilu su isto odrezane uvozne trošarine od 50% vrijednosti uvezene robe. Ukupna razmjena proizvoda između SAD i Brazila u 2024. godini bila je 92 milijarde dolara. Američki izvoz u Brazil bio je 50 milijardi dolara, a uvoz iz Brazila 42 milijarde dolara. SAD imaju višak u robnoj razmjeni s Brazilom, a ipak su mu nametnule trošarine. Brazil nije mogao „zakinuti“ Ameriku.
Čini se, da je Indija poslije američkog izricanja opakih trošarina i njoj i Brazilu shvatila gdje joj je mjesto. Južnoj Africi su odrezane trošarine od 30%. Sve tri spomenute države su utemeljiteljice udruge država BRICS, što pokazuje, da se predsjednik Trump uzalud nastoji obračunati s BRICS-om.
Mjesto Indije nije ni uz nepredvidljivu Ameriku niti na prgavom američkom tržištu. Njezino je mjesto uz ostale države BRICS-a i uz zemlje Svjetske većine. Unutar BRICS-a nijedna država ne nameće svoju volju drugim državama. Odluke ili preporuke za djelovanje članica i ortakinja BRICS-a donose se dogovorom ili suglasjem, a svaka država sama odlučuje hoće li ili neće provesti predložene odluke. Dvojna suradnja država unutar BRICS-a čuva dostojanstvo i suverenost svake države. Po meni, Indija uviđa da se mora sljubiti sa zemljama Svjetske većine, kako bi pomogla stvaranje novog svjetskog političkog ozračja, u kojemu neće biti mjesta hegemoniji, koja omogućuje samovolju hegemona, kojom se vrijeđa dostojanstvo nacionalnih država i krši njihova suverenost.
Najnoviji komentari