Polaganje svjetske podloge
Ovaj se osvrt kao i većina mojih novijih osvrta isto bavi jednom značajkom sadašnjeg svijeta. Osvrt se bavi postupnim stvaranjem opće svjetske podloge („infrastrukture“) za suradnju naroda ili životnih zajednica. Nova svjetska podloga sve više povezuje nacionalna gospodarstva, prekogranično ulaganje i plaćanje, nacionalne prirodne izvore, izvore i potrošače energije, sredstva nadzora morske i zračne plovidbe, prijenos tehnologije, moguće obrambene zahvate, politiku i diplomaciju te žive narode, koji su željni slobodnog povezivanja. Moglo bi se dodati, da nova opća svjetska podloga postupno opkoljuje ili steže u obruč sadašnju uvelu hegemoniju svjetskoga privatnog kapitala.
Poticaj za pisanje ovakvog i ovog osvrta dala mi je svježa vijest, da Norveška i Kanada stvaraju prolaz (koridor) za isporuku ukapljenog plina Europi. Uspostava tog prolaza samo je mali, iako važan prinos stvaranju opće, svjetske podloge za suradnju naroda. O postavljanju svjetske prijevozne podloge govori se od 2013. godine kad je kineski predsjednik Ši Điping za posjeta Kazahstanu objavio Pothvat pojasa i puta kao sredstva općega gospodarskog razvitka.
Predsjednik Ši je prigodice govorio o postavljanju željezničke i cestovne mreže, koja bi međusobno povezala zemlje Središnje Azije, koje nemaju izlaz na more. Zanimljivo je to, što je predsjednik Ši svoju zamisao iznio na prostoru, kojim je od davnine prolazio Put svile, koji je počinjao u Kini, a svršavao u Alepu, koji je isto od davnine bio glasovit trgovinski grad.
U izrazu Pothvat pojasa i puta riječ „pojas“ odnosi se na cestovnu i željezničku mrežu, a riječ „put“ odnosi se na morski put svile za 21. stoljeće. Pothvat pojasa i puta je veliko stvaralačko djelo kineskog predsjednika Šija. Predsjednik Ši uzima Pothvat pojasa i puta kao bitnu sastavnicu vanjske politike Kine. Kina je postala značajna svjetska sila i na njoj je da preuzme predvodništvo u svijetu i to u skladu s njezinim novim položajem i s njezinom novom političkim snagom. Pothvat pojasa i puta nema vojni vidik: sve je u politici, gospodarstvu i u ulaganju. Do prošle godine u pothvat se je ugovorno uključilo 140 država, koje s Kinom imaju 75% svjetskog pučanstva i više od 50% ukupnog svjetskog proizvoda.
Predsjednik Ši je drevnu zamisao prvog cara obnovljene kineske carevine Čin Ši Huanga (221.-210.) o stvaranju riječne i cestovne podloge za cijelu Kinu protegnuo na cijeli svijet. U svijetu u kojemu su isprepleteni nacionalna politika, nacionalna gospodarstva, zaštita i sustavi uvjerenja treba prvobitno postaviti prijevoznu podlogu, kako bi on postao cjelinom. Dosad su svijet razdirali ratovi, a odsad bi ga trebala povezivati suradnja naroda i njihovih država. Globalizirana vrsta Homo sapiens mora postati održljivim organizmom.
Zamisao Pothvata pojasa i puta sračunata je prvobitno na polaganje svjetske prijevozne i komunikacijske podloge, koja omogućuje suradnju među državama te međusobno povezivanje i ljudi i poslovnih zavoda unutar država. Međutim, povezivanje naroda u organizam ne počiva samo na provedbi zamisli Pothvata pojasa i puta, nego je i plod samostalne suradnje država, koje nisu pristupile Pothvatu pojasa i puta.
Sve se više govori o otvaranja za plovidbu i trgovinu Ruskog arktičkog puta. Rusija, ali i Kina uviđaju nepouzdanost sadašnjih pomorskih putova za opskrbu Kine naftom i ukapljenim plinom. Povećana geopolitička nepostojanost na Bliskom Istoku, posebice sukob oko Gaze i moguće teške posljedice tog sukoba za plovidbu Sueskim kanalom, navode Kinu i Rusiju da pojačaju i ubrzaju napor za uspostavu Sjevernog plovidbenog puta. Novi put bi mogao preinačiti ulogu i odnošajnu važnost ostalih plovidbenih putova te ponuditi inačicu za prijevoz Sueskim kanalom.
Sjeverni plovidbeni put nudi velike prednosti u povezivanju Atlantskog oceana i Tihog oceana. Plovidba tim putom skratila bi upola vrijeme prijevoza, smanjila bi izdatke prijevoza i bila bi znatno učinkovitija. Plovidba tim putom ne bi bila u neizvjesnosti, a trgovina bi se mogla odvijati bez zastoja i prekida. Usto, zajednički nadzor Rusije i Kine nad tim plovidbenim putom pomogao bi tim državama, da se lakše nose s smanjenim gospodstvom Zapada nad svjetskom trgovinom. Rusija ima daleko najveći broj ledolomaca na nuklearni pogon, što bi pružilo dobru zaštitu brodovima i njihovim posadama.
Posebno treba naglasiti prijevoz (brodovima i vlakovima) ili prijenos (naftovodima, plinovodima i dalekovodima) energije i energenata. Bez obzira na to, što se je godinama naglašavala potreba prelaska na čistu ili „zelenu“ energiju, danas se u svijetu za oslobađanje energije sve više rabe nafta, plin i ugljen. Jedan od razloga povećanju uporabe „prljavih“ izvora energije je uporaba umjetne umnosti (AI), jer posebna integrirana kola za AI, rabe golemu količina električne struje, koju ne mogu pružiti fotonaponske ploče i vjetrene turbine.
Od područnih prijevoznih nacrta spomenut ću kanadsko-meksički pomorski prolaz, kojim su izravno povezane kanadske i meksičke luke na atlantskoj obali tih država i luke tih država na njihovoj tihooceanskoj obali. Roba koju razmjenjuju Meksiko i Kanada ne treba više dvaput prelaziti američku granicu.
Nedavno je objavljeno, da su Norveška i Kanada dogovorile uspostavu zajedničkog prolaza, kojim bi se kanadski ukapljeni plin s istočne obale Kanade dopremao do norveških postrojenja izgrađenih na obali Sjevernog mora, iz kojih se Europa opskrbljuje ukapljenim plinom. Prijevoz plina iz kanadskih atlantskih luka do Europe bio bi znatno brži i jeftiniji od prijevoza američkog ukapljenog plina iz Meksičkog zaljeva do Sjevernog mora.
U vrijeme američko-izraelskog napada na iranska nuklearna postrojenja koncem lipnja ove godine prvi vlak je ispitao novu željezničku prugu koja povezuje Kinu i Iran. Pruga počinje u gradu Xi’anu, središtu tehnološki napredne pokrajine Šanši, a svršava u iranskim lukama Čabahar u Hormuškom tjesnacu i Bandar Abas u Omanskom moru. Pruga je dugačka 2.100 kilometara te osim Kinom i Iranom prolazi Kirgistanom, Tadžikistanom i Afganistanom. Ta željeznička pruga bit će krvna žila za iransko gospodarstvo. Iran godišnje prodaje Kini nafte u vrijednosti 25 milijardi dolara. To čini 90% iranskog izvoza nafte i to zadovoljava 16% kineskih potreba u nafti. Iran će uporabom novoga željezničkog prolaza izbjeći američke kazne i zaobići moguće pomorske zapreke. Trgovina s Kinom za Iran je pitanje suverenosti.
Vrijedan je spomena i nacrt izravnoga željezničkog povezivanja atlantske obale Brazila, uz koju je dosad bila glavnina brazilskog gospodarstva (Rio de Janeiro, Sao Paolo), i tihooceanske obale Perua, na kojoj je Kina nedavno izgradila divovsku dubokomorsku luku Chancay. Luka Chancay izgrađena je u sklopu Pothvata pojasa i puta. Izvedba te dvooeceanske željeznice stajat će samo 70 milijardi dolara. Kažem „samo“, jer će obnova podzemne željeznice u New Yorku stajati 68 milijardi dolara, a obnova brze podzemne željeznice u Kaliforniji između 88 i 128 milijardi dolara.
Posebno ću spomenuti željezničku prugu Meka-Medina, koju su u Saudijskoj Arabiji napravile kineske korporacije. Pruga je otvorena za prijevoz u rujnu 2018. godine. Dugačka je 450 kilometara. Vlakovi njom voze brzinom 300 km/sat. Pruga prolazi kroz Džedu i Gospodarski grad kralja Abdulaha, a ima i ogranak do međunarodne zračne luke u Džedi. Pruga ima prvobitno kulturnu važnost, jer će rasteretiti zrakoplovnu luku u Meki, koja je stjecište golemog broja hodočasnika iz cijelog svijeta, koji se u Meki okupe na vrlo kratko vrijeme u doba Hadža ili Hadžiluka.
Vrijedna spomena je i željeznička pruga između Adis Ababe, glavnog grada Etiopije i Džibutija, koji ima luke u Adenskom zaljevu. To je prva pruga u Africi koja presijeca neku državnu granicu, a ima samo električnu vuču. Pruga je dugačka 753 kilometra i ima samo jedan kolosijek, ali ima i 45 postaja. Prugu su izgradile kineske korporacije pa pretpostavljam, da ona ima upravljanje na osnovi umjetne umnosti (AI).
U kolovozu 2023. godine kineska državna korporacija CITIC Construction dovršila je važnu autocestu u Alžiru, koja povezuje 17 alžirskih pokrajina. Autocesta ima puni presjek, dugačka je 1.216 kilometara, povezuje sve važnije obalne gradove te povezuje alžirske granice s Marokom i Tunisom. Alžir gradi i druge ceste, koje će povezati priobalnu autocestu s unutarnjosti zemlje. Alžir ujedno povećava mogućnost pretovara u svojim morskim lukama.
Mnoge od spomenutih prometnica su izgrađene na kopnu (Središnja Azija, kinesko-iranska željeznica, Brazil, Saudijska Arabija, Etiopija, Alžir) pa valja spomenuti britanskog geografa, politologa i političara Halforda Mackindera (1861.-1947.), koji je 1904. godine prvi upozorio na važnost kopna u odnosu na dotadašnju važnost mora. Mackindera je na davanje važnosti kopnu navela pojava željeznice i silna gradnja željezničkih pruga diljem svijeta. Mackinder je izričito rekao: „Tko vlada kopnenim prostranstvima, vlada cijelim svijetom, koji je otok!“ Indija, Kina i Rusija okružuju eurazijsko kopneno prostranstvo. (Kina i Iran su neizvjestan morski prijevoz od 40 dana skratili na pouzdan željeznički prijevoz od 15 dana.) Amerika je pravi otok, koji je razdvojen od Eurazije dvama oceanima.
Prije svršetka osvrta naglasit ću uspon Afrike na svjetsku gospodarsku pozornicu. Prvaci afričkih država žele, da se Afrika osamostali i da postane gospodarski i politički čimbenik u svijetu. Afrika to nastoji postići (1) nacionalizacijom prirodnih izvora; (2) stvaranjem dodane vrijednosti u Africi na domaćim sirovinama; te (3) proizvodnjom i izvozom hrane.
Gana, Niger i Burkina Faso podržavili su rudnike zlata. Druge države su podržavile rudnike urana, kobalta, bakra i nikla. Većina afričkih država povećava državni udio u iskorištavanju sirovina; donosi stroga pravila za rad tuđih korporacija; povisuje poreze ili povećava obveze tuđih korporacija za ostavljanje većeg dijela proizvodnje u zemlji; i obvezuje tuđe rudarske korporacije, da preradu sirovina obavljaju u zemlji.
Dobar primjer stvaranje dodane vrijednosti u Africi pruža Kenija. Poslije izgradnje željezničke pruge od Najrobija do luke Mombasa u drevnomu trgovačkom gradu uz prugu su niknula suvremena industrijska poduzeća, od kojih mnoga imaju i „zelenu“ tehnologiju. U Burkini Faso proizveden je prvi afrički električni automobil.
Nedavno je Burkina Faso zaključila desetogodišnji ugovor s Indijom za isporuku kukuruza i sirka Indiji, u kojoj urod žitarica uvelike ovisi o vremenskim prilikama. Indija će uložiti znatan novac u poboljšanje domaće cestovne i željezničke mreže do morskih luka u drugim zemljama i u tim zemljama uložiti novac u objekte za pohranu žita.
Na kraju ću naglasiti, da se uspostava sirovinskih i industrijskih opskrbnih mreža ne može razdvojiti od izgradnje prijevozne i komunikacijske podloge. Za gospodstva Zapada nad svijetom zapadne korporacije su jurile za zaradom na kratki rok, a zapadne države su nastojale imati časovit političke uspjeh. Nisu imale potrebu strategijskog razmišljanja. Kina je po staroj navadi razmišljala strategijski pa je na vrijeme počela postavljati svjetsku podlogu i stvarati svjetsku sirovinsku i industrijsku mrežu. Zapad se je našao u obruču zemalja Svjetske većine, a zapadne korporacije su stiješnjene svjetskom podlogom i opskrbnim mrežama. Zapadu preostaju samo oproštaj od hegemonije, uranjanje u ostatak svijeta i početak opće svesrdne suradnje.
Najnoviji komentari